Poziv na okrugli stol o negativnim utjecajima izgradnje LNG terminala pred zapadnom obalom Istre

Prekogranična javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš izgradnje talijanskog off-shore terminala za ukapljeni prirodni plin na samo 9 km od istarske obale prošla je u Hrvatskoj gotovo neopaženo, unatoč mnogim vjerojatnim negativnim utjecajima na morski ekosustav i ribarstvo. Da bi o mogućim negativnim utjecajima na primjereniji način informirali javnost, Grad Umag i Zelena Istra organiziraju 16. prosinca 2011. u umaškoj Gradskoj vijećnici okrugli stol "Prekogranična razmjena iskustva o utjecajima predloženog zahvata izgradnje LNG terminala u Tršćanskom zaljevu.

Što se krije iza "sanacije" kamenoloma Vranja?

U tijeku je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za ograničenu eksploataciju u svrhu sanacije kamenoloma tehničko-građevnog kamena “Vranja”, koji je smješten unutar Parka prirode "Učka". Kada pročitaju "sanacija", mnogi pomisle na svršetak rada kamenoloma, nanošenje zemlje na ogoljeno područje, na sadnju i pokušaj popravljanja vizualnog dojma, na kraj muka okolnog stanovništva. Međutim, misle pogrešno. Radi se o ponovnoj aktivaciji kamenoloma tvrtke Cemex Hrvatska d.d., u kojem se u dvije protekle godine nije vršilo miniranje, čiji vlasnik pod izgovorom sanacije namjerava vaditi kamen miniranjem sljedećih 13 godina, te povećati sadašnju površinu kamenoloma s 9,5 na 11 hektara.

KAKO IZMJERITI DRUŠTVENE I EKONOMSKE VRIJEDNOSTI GRADSKIH ZELENIH POVRŠINA

Iako svatko od nas prepoznaje značaj zelenih površina u gradovima, istraživanja i konkretni podaci o njihovoj realnoj vrijednosti teško pronalaze put do šire javnosti. Tekst u prilogu mali je doprinos u osvješćivanju javnosti, onih koji o tome odlučuju i onih koji bi o zelenim površinama trebali brinuti - o razlozima i koristima očuvanja i unapređenja gradskog zelenila. U ime "razvoja" nestaju zelene površine, pa i cijele šume, dok one preostale zbog lošeg održavanja ne zadovoljavaju potrebne funkcije. Primjera u svakodnevnom okruženju, nažalost, ima previše.

Ključni je izazov dokazati političarima da zelena infrastruktura utječe na zaposlenost, zdravlje i lokalno gospodarstvo, odnosno prosperitet i stabilnost nekog područja. Zelena infrastruktura čini gradove boljim mjestom za život, povećava vrijednost nekretnina, privlači investicije i stimulira ekonomske aktivnosti.

SVI PROTIV NOVE TERMOELEKTRANE PLOMIN 3 NA UGLJEN

Pokušaj da se izgradnja nove, 4 puta veće termoelektrane na ugljen u Plominu nazove rekonstrukcijom TE Plomin 1 obmana je i pokušaj da se zaobiđe prostorno-planska dokumentacija na snazi u Istarskoj županiji, za koju je Ministarstvo zaštite okoliša u postupku odobravanja utvrdilo da je u skladu s Program prostornog uređenje RH. Postupak procjene utjecaja na okoliš nije se ni smio pokretati s obzirom da važeći Prostorni plan Istarske županije ne omogućava izgradnju TE snage 500 MW na ugljen.

HITNIM IZMJENAMA ZAKONA O VODAMA VLADA POTIČE UNIŠTAVANJE EKOSUSTAVA RIJEKA I OTVARA PROSTOR KORUPCIJI!

Vlada Republike Hrvatske je 25. listopada 2011. na svojoj 158. sjednici usvojila Nacrt prijedloga izmjena Zakona o vodama koji se namjerava usvojiti u Saboru do 28. listopada 2011. godine, dakle u nevjerojatnom roku od tri dana.

Navedenim izmjenama želi se dozvoliti ekploatacija šljunka i pijeska iz hrvatskih rijeka čemu se sama Vlada prije samo četiri i pol mjeseca oštro usprotivila kada je prijedlog za ukidanjem zabrane šljunčarenja predložen od oporbenog zastupnika u Hrvatskom Saboru.

U Sloveniji Vlada i Parlament žestoko protiv LNG terminala u Tršćanskom zaljevu dok službena Hrvatska, kao i Istarska županija, šute

Od 15. rujna do 15. listopada 2011. godine trajala je javna rasprava u Hrvatskoj o Studiji utjecaja na okoliš za off-shore terminal za ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina u Tršćanskom zaljevu u sklopu postupka prekogranične procjene utjecaja na okoliš. Komentari Zelene Istre odnosno primjedbe na nedostatke Studije i upozorenje na moguće značajne negativne posljedice namjeravanog zahvata u Hrvatskoj nalaze se u prilogu.

Zanimljivo je u kojoj su se mjeri slovenska Vlada i Parlament angažirali oko procjene utjecaja na okoliš LNG terminala u Tršćanskom zaljevu, javno iznoseći svoje stavove i naručujući nezavisna istraživanja, za razliku od službene Hrvatske koja po tom pitanju, kao i Istarska Županija, šuti već 5 godina, premda se off-shore terminal nalazi bliže hrvatskoj odnosno istarskoj nego slovenskoj obali.