Javna tribina pod nazivom "Promjene koje donosi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama: Imaju li građani pravo na slobodan pristup pomorskom dobru?" održala se 12. rujna u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli. Tribinu je organizirala Zelena Istra u suradnji sa Zelenom akcijom i Zelenom knjižnicom. Cilj tribine bio je predstaviti novine koje donosi Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kao i razloge zbog kojih je zainteresirana javnost ovom prijedlogu uputila brojne primjedbe i kritike. Na tribini se nastojao pružiti i odgovor na pitanje o tome je li novi zakonski prijedlog korak u smjeru privatizacije pomorskog dobra u vidu isključenja opće uporabe pomorskog dobra, kao što je primjerice zabrana i naplata ulaska na plaže. Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije moderirao je tribinu. Uvodno je napomenuo da nakon održane javne rasprave, nadležno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture nikada nije objavilo izvješće o javnoj raspravi i prikupljenim komentarima o novom zakonu. Osim ovog izvješća, nije objavljen ni novi, odnosno konačni prijedlog Zakona koji se izrađuje nakon završne javne rasprave i koji se dalje upućuje na usvajanje na Vladu, a zatim na čitanje u redovnu zakonsku proceduru u Saboru. Loris Rak s riječkog Pomorskog fakulteta te član Stručnog povjerenstva za koncesije na pomorskom dobru Primorsko-goranske županije objasnio je da se izmjenama Zakona pristupilo radi usklađenja sa Zakonom o koncesijama, odnosno institutom koncesija koji je doživio reformu prilikom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Rak je, naime, u okviru užeg povjerenstva Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, sudjelovao u izradi teksta Nacrta prijedloga Zakona. Međutim, Ministarstvo se nije složilo s rješenjem kojeg je ponudilo ovo povjerenstvo. U javnu raspravu uputilo je novi tekst koji uglavnom nije korespondirao tekstu prijedloga zakona kojeg su, uz Raka, izradili i drugi stručnjaci za pitanja pomorskog dobra, Branko Kundih te Olga Jelčić. Rak je naglasio i da su zato prekinuli suradnju s Ministarstvom, uz upozorenje da u Zakonu ima određenih štetnih elemenata, kao i nekih koje bi mogli nazvati koruptivnima. Primjer za ovakve elemente su odredbe koje omogućuju da se sportske luke, nakon što je koncesija dana, prenamjene u nautičke sadržaje koji su isključivo komercijalnog karaktera. Vladimir Banković, voditelj Odsjeka za pomorstvo, promet i infrastrukturu Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije smatra da novi prijedlog zakona i "nije nikakav prijedlog". Tvrdi da ovaj dokument nije prošao kroz Vladu, već je "izašao iz kancelarije Ministarstva pomorstva", dok nije poznato čak ni tko ga je ili kada izradio. Banković je iznio temeljne primjedbe Istarske županije rješenjima predloženim od strane Ministarstva. Prije svega, onu o osnivanju nove Agencije za upravljanje pomorskim dobrom, i to bez ikakvog objašnjenja o tome zašto je ona potrebna i bez izrade studije opravdanosti njenog osnivanja. S druge strane, ovoj agenciji se prepuštaju brojne dosadašnje ovlasti Ministarstva, a dobiva čak 20% sredstava od naknada za koncesija na pomorskom dobru, što su "ogromna sredstva za agenciju o kojoj se gotovo ništa ne zna". Banković je naveo i problem ukidanja postojećih lučkih uprava radi osnivanja samo jedne uprave s ispostavama u svakoj županiji. Smatra da dosadašnji model s više lučkih uprava dobro funkcionira te da nije potrebna predložena centralizacija. Predstavnik Istarske županije izrazio je i protivljenje predloženom modelu prema kojem samo Vlada, županije i veliki gradovi mogu dodijeliti koncesiju na pomorskom dobru, dok o istome ne mogu odlučivati općine i gradovi. Željko Pavletić iz Odsjeka za imovinu Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu Grada Pule je u svom izlaganju pohvalio zakonski prijedlog s obzirom na odredbe o koncesijskim odobrenjima, odnosno, po novom, dozvolama. Predloženim postupkom, smatra Pavletić, osigurat će se dodjela koncesijskih odobrenja prema kriterijima koji će jednako vrijediti za sve, dok će se ujedno izbjeći dosadašnje diskrecijsko ocjenjivanje gradskog/općinskog vijeća o dodjeli ovih odobrenja u situacijama u kojima za istu lokaciju postoji više različitih zahtjeva. Na pitanje moderatora, Pavletić je rekao da prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru eksplicitno omogućuje ograđivanje plaža objekata visoke kategorije, ali kada je u pitanju stav Grada Pule, radi se o "mogućnosti za koju nema sklonosti iskoristiti je", dok se Pavletić nada da će primjena ovih odredbi "biti iznimna, ako je uopće bude". Banković je ustvrdio da "na mala vrata kroz ovaj zakon ulazi ekskluziva" poput one koja već postoji u Nici, Monte Karlu ili Portofinu. Istaknuo je da ekskluziva koja se dozvoljava Zakonom presudno ovisi o odluci davatelja koncesije te je u svom zaključku pojasnio da se pomorsko dobro koristi na temelju namjene utvrđene u prostornim planovima. Budući da prostorne planove donosi donosi jedinica lokalne samouprave, za status pomorskog dobra treba se izboriti upravo u općinskim i gradskim vijećima. Rak je zaključio da je "Republici Hrvatskoj nužno čim prije potreban kvalitetan Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama čiji bi osnovni principi bili uvođenje transparentnosti, predvidivosti i pravne sigurnosti svih adresata na koje se Zakon odnosi". Također se nada da postojeći prijedlog Zakona iz svibnja "neće ugledati svijetlo dana jer je postojeće stanje bolje nego ono koje bi se uspostavilo ovim tekstom". S činjenicom da je Nacrt prijedloga Zakona potrebno u cijelosti odbaciti složili su se i ostali panelisti. Ovaj zaključak podržavaju i Zelena Istra te Zelena akcija. Međutim, za razliku od panelista s kojima se slažu po pitanju toga da postoji potreba dodjele koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (s obzirom na to da sredstva za upravljanje pomorskim dobrom dolaze upravo iz naknada za koncesije), ove udruge ne podržavaju mogućnost isključenja pomorskog dobra iz opće uporabe. Dapače, smatraju da je koncesije na pomorskom dobru nužno drugačije regulirati – one bi trebale biti iznimka iz općeg režima o koncesijama, a pomorsko dobro koje je opće dobro trebalo bi biti dostupno svima na jednak i ravnopravan način, bez naplate. Koncesije na pomorskom dobru moraju biti takve da ne isključuju njegovu opću uporabu. Na tribini, unatoč višekratnim pozivima organizatora, nisu sudjelovali predstavnici resornog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Stoga će u narednom periodu provedbe projekta "Korupcijski SONAR - Glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima", u okviru kojeg se održala i ova tribina, Zelena Istra i Zelena akcija Ministarstvu uputiti zaključke s tribine. Ovo priopćenje nastalo je u okviru projekta "Korupcijski SONAR - Glasom javnosti protiv korupcije u upravljanju prostorom i prirodnim resursima", koji financira Europska unija, u sklopu I komponente programa IPA 2010 – pomoć u tranziciji i jačanje institucija, a sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge. Za sadržaj priopćenja odgovara isključivo Zelena akcija i isti se ne mogu smatrati stavom Europske unije.