Na međunarodnoj radionici "Održivo korištenje morskog resursa u Euroregiji: Prema Jadranskoj konvenciji", održanoj u Goriziji 29. siječnja 2010. u organizaciji mreže okolišnih organizacija Adriatic GreeNet, predstavnica Zelene Istre govorila je o primjeru dobre prakse sudjelovanja javnosti u planiranju održivog korištenja prirodnih resursa i razvoja općenito u općini Bale u Istri. Cilj radionice bio je predstavljanje primjera dobre prakse održivog upravljanja resursima i primjera Alpske konvencije kao polazišta za oblikovanje Jadranske konvencije. Dug put razvijanja Alpske konvencije, prihvaćene od svih alpskih zemalja 1991, predstavili su talijanski sudionici iz organizaciji CIPRA i Alleanza nelle Alpi, te objasnili dobrobiti takve prekogranične suradnje u brizi za jedinstveno područje koje ih povezuje.

Prenosimo u cijelosti priopćenje pristiglo od udruge Naša zemlja:

Spontana okupljanja ispred tvornice Rockwool se nastavljaju

Večeras su se ljudi ponovno okupili ispred tvornice kamene vune Rockwool zbog konstantnih problema koje ona uzrokuje. Sramotno je da se ljudi izlaskom na cestu po niskim temperaturama i na ovakav način moraju boriti za ono što je njihovo ustavno pravo, a to je pravo na čist okoliš i zrak.

Na međunarodnoj radionici "Energetske strategije u Euroregiji: scenariji i konflikti", održanoj u Goriziji 15. siječnja 2010. u organizaciji mreže okolišnih organizacija Adriatic GreeNet, predstavljena je i nova publikacija Zelene Istre pod nazivom "Prekogranična procjena utjecaja na okoliš s osvrtom na poteškoće u provedbi i moguća rješenja za države Sjevernog Jadrana".

U okviru kampanje "Razmisli, odvoji, štedi!" ovaj smo tjedan na pulskoj tržnici naše sugrađane nastojali potaknuti na recikliranje otpada tijekom blagdana! U Puli imamo na 130 lokacija postavljene kontejnere za papir, staklo, plastiku, metal i tetrapak pa ih vrijedi i koristiti. Gdje se točno nalaze i što sve možete reciklirati provjerite u brošurama koje ćete naći putem ovog linka http://otpad.zelena-istra.hr/bin/view/Otpad/Publikacije. Ne zaboravite pravilno odložiti i opasni otpad, pogotovo stare baterije, trgovine koje ih prodaju dužne su ih besplatno preuzimati.

Budite ekološki osviješteni, a ako već niste, donesite novogodišnju odluku: Od 2010. recikliram!

Dana 2. prosinca aktivistice Zelene Istre održale su predavanje za učenike pazinske gimnazije i strukovne škole "Juraj Dobrila".Na predavanju su im predstavljeni principi djelovanja civilnog društva, prava na informacije i prava na sudjelovanje u donošenju odluka. U drugom dijelu predavanja upoznali su se s radom Zelenog telefona te su mogli saznati nešto više o važnosti osobnog angažmana u rješavanju problema u okolišu. Servis Zelenog telefona već 12 godina potiče jačanje uloge javnosti, tj građana, kako bi upravo oni bili katalizatori promjena u lokalnoj zajednici.

Udruga Zelena Istra je tijekom studenog održala niz edukativnih radionica o recikliranju otpada za sve vrtiće u općini Medulin te za učenike četvrtih razreda osnovnih škola u Medulinu i Banjolama.

U vrtićima su djeca kroz igru, priču i ples naučila zašto je važno odvajati otpad. U praktičnom dijelu radionica mališani su od boca, čepova, kartona i papirića napravili Papirka - kutiju za odvojeno sakupljanje papira. To je praktični, maštovit i kreativan proces kojim djecu potičemo na razmišljanje o stvarima koje koriste u svakodnevnom životu. Maštovite kutije ostale su u vrtićima te će ih djeca moći koristiti.

Tijekom javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš za LNG terminal na otoku Krku, okončane 30.studenog 2009., nadležnom smo tijelu uputili niz primjedbi vezanih uz pitanje sigurnosti i šteta koje bi jedno takvo postrojenje (radi se o najvećem terminalu takve vrste u Europi) moglo donijeti lokalnoj zajednici. Posebno smo se osvrnuli na sam smještaj ili lokaciju UPP terminala, koja određuje i značaj rizika. Daleko od naseljenih mjesta rizik je manji; približavajući se naseljenim mjestima, kao u slučaju Omišlja, rizik se povećava. Dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja i neposredna blizina postrojenja koja skladište veliku količinu opasnih i zapaljivih supstanci: naftni terminal Janaf s tankerskom lukom u neposrednoj blizini s 12 spremnika kapaciteta 760.000 m3 nafte i 6 spremnika za derivate kapaciteta 60.000 m3, te Dine petrokemije koja na 100 metara od granice lokacije terminala skladišti sirovine, energente i produkte koji su opasni i lako zapaljivi.

U Puli smo 24. studenog predstavili naš novi program eko označavanja u turizmu "EkoPartner" zainteresiranim vlasnicima malih turističkih smještajnih objekata, turističkim zajednicama, turističkim agencijama, studentima ekonomije i turizma pulskog fakulteta i ostalim zainteresiranim institucijama i pojedincima.
Svrha je programa, po uzoru na dobru europsku i svjetsku praksu, poticati okolišno odgovorne oblike turizma kroz diferencijaciju na tržištu, tj. kroz označavanje posebnim znakom onih objekata koji programske smjernice okolišno odgovornog upravljanja integriraju u svoje poslovanje. U Istri je tako kroz pilot projekt proveden tijekom ljetne sezone 2009. uključeno 10 seoskih turističkih domaćinstava. Svi su zadovoljni programom i namjeravaju ostati EkoPartneri, a i od svojih gostiju su dobili pohvalu što su se odlučili pokazati višu razinu osviještenosti o ekološkim i društvenim pitanjima.

U okviru javne rasprave o izgradnji centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu, koja je trajala do 14. studenog, Europskoj banci za obnovu i razvoj poslali smo primjedbe i zatražili da se ne odobri zatraženi kredit javnom poduzeću Kaštijun d.o.o. I to zato što smatramo da javno poduzeće Kaštijun d.o.o., u nastojanju da silom nametne projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun stanovništvu Istarske županije, posebno lokalnoj zajednici s područja grada Pule i općine Medulin, nije zadovoljilo minimalne standarde dobre međunarodne prakse zaštite okoliša i uključivanja javnosti u odlučivanje.
Podsjetimo da je Kaštijun d.o.o zatražio kredit usprkos tome što se projektu protivi Općina Medulin i šira lokalna zajednica i da postoji realan rizik negativnih utjecaja na gospodarstvo, turizam, ekološki sustav i zdravlje Istrana.

Svrha Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata je pružiti smjernice tijelima koja su uključena u proces donošenja zakona koje proisječu iz dosadašnjih praktičnih iskustava dijaloga i suradnje sa zainteresiranom javnošću, a krajnji cilj je potaknuti aktivnije sudjelovanje građana u javnom životu olakšavajući interakciju tijela javne vlasti i javnosti. Kodeks potražite na ovom linku:
narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_140_3402.html