Dana 9. lipnja 2026. godine u prostorijama Mjesnog odbora Banjole održan je sastanak predstavnika Radne grupe za civilni nadzor Kaštijuna i građanske inicijative „Čist zrak duga ljubav“ s predstavnicama Ureda pučke pravobraniteljice.

Povod sastanka bila je dugogodišnja suradnja građana i Ureda pučke pravobraniteljice vezana uz probleme rada ŽCGO Kaštijun, kao i prijava koju su Radna grupa i udruga Zelena Istra uputile Europskoj komisiji zbog mogućih povreda europskog zakonodavstva u području gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.

Na sastanku je istaknuto kako je Ured pučke pravobraniteljice do sada zaprimio 42 pritužbe građana vezane uz Kaštijun, što potvrđuje dugotrajnost i ozbiljnost problema. Istaknuta su negativna iskustva građana, kontinuirani problemi neugodnih mirisa i drugi negativni utjecaji rada centra na kvalitetu života i okoliš, kao i očekivanja građana u pogledu konkretnih mjera i sustavnih rješenja – s obzirom da se situacija već godinama ne mijenja, građani su sve više skloni zagovaranju zatvaranja centra te traženju novih, hitnih rješenja.

 

Sudionici su upozorili da je Ministarstvo zaštite okoliša potvrdilo kako biootpad i dalje završava u miješanom komunalnom otpadu, što predstavlja jedan od ključnih uzroka neugodnih mirisa. Istaknuto je i da sustav odvojenog prikupljanja otpada u Istarskoj županiji nije funkcionalan, budući da miješani komunalni otpad sadrži i preko 60 % biootpada, dok se u usporedivim sustavima u Europskoj uniji taj udio kreće između 5 i 15 %.

Tijekom sastanka upozoreno je i na nedosljednosti u provedbi državnih odluka vezanih uz Kaštijun. Nakon što je Inspektorat ograničio dnevni prihvat otpada na 390 tona, Ministarstvo je tu odluku ukinulo bez donošenja nove jasne regulative, čime je Kaštijun ponovno doveden u situaciju da preuzima količine otpada bez jasnih operativnih ograničenja.

Raspravljalo se i o problemu nezakonito odloženog goriva iz otpada (GIO) na lokacijama u okolici Kaštijuna. Iako je država prvotno odredila rok uklanjanja od 30 dana, on je produžen na godinu dana, a njegovo poštivanje i dalje je neizvjesno. Dodatni problem predstavlja i financijski teret zbrinjavanja GIO-a, koji će prema procjenama iznositi više od devet milijuna eura, uz nedovoljno sudjelovanje države. Slična situacija je i s metalnom frakcijom koja se privremeno odlaže na lokaciji centra.

Istaknuta je i razlika u pristupu države prema Kaštijunu i Marišćini, gdje se financira izgradnja biostabilizacijskih hala s ciljem trajnog rješavanja problema neugodnih mirisa, dok za Kaštijun takvi planovi ne postoje.

Sudionici su upozorili i na to da se u očitovanjima države naglašava uloga Vlade u osiguravanju pravnog i financijskog okvira, dok se Istarska županija kao osnivač Kaštijuna ne ističe kao odgovorna strana, iako kasni s donošenjem Plana gospodarenja otpadom i pripadajuće prostorno-planske dokumentacije.

Otvoreno je i pitanje najavljenih 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za projekte vezane uz biootpad, s obzirom na to da još nisu doneseni ključni planski dokumenti niti definirane lokacije za postrojenja.

U tom kontekstu posebno je istaknuta najava Ureda pučke pravobraniteljice da će od Istarske županije zatražiti očitovanje zbog kašnjenja Plana gospodarenja otpadom i prostorno-planske dokumentacije, od Kaštijuna d.o.o. informacije o tehničkim i operativnim problemima, te od Grada Pule kao većinskog vlasnika očitovanje o procesu restrukturiranja i planovima za dugoročno rješavanje postojećih problema.

Sudionici sastanka pozdravili su angažman Ureda pučke pravobraniteljice i najavljene aktivnosti te naglasili potrebu za transparentnim i sustavnim rješavanjem problema Kaštijuna koji već godinama utječe na kvalitetu života stanovnika južne Istre.