ŠTO JE MUZIL STARTER?
Prijedlog stavljanja u funkciju zgrada bivšeg regrutnog centra za potrebe lokalne zajednice.
Nakon krize moramo biti pametniji nego prije. Počnimo s pametnijim planiranjem Muzila na temelju modela foksiranog na lokalnu zajednicu i očuvanje prirodnih ljepota.
Pula bi trebala biti pametnija i poticati 'zelene' i održive projekte, proizvodnji i plasmanu lokalno proizvedene hrane, te se brže pilagođavati nadolazećim klimatskim promjenama - a sve to neće biti moguće bez uključivanja građana u donošenje odluka. “Vlasništvo” nad procesom odlučivanja pospješuje primjenu usvojenih odluka ili rješenja.
2015. godine osmislil smo projekt Muzil starter, koji se nije realizirao, ali sada koristimo priliku da opet naglasimo stratešku važnost Muzila za lokalni razvoj.
Zelena Istra je, u suradnji sa zadrugom u arhitekturi Praksa, u okviru građanske inicijative “Volim Pulu - za Muzil”, osmislila i provela projekt Muzil starter - koji je i danas, u travnju 2020., još uvijek aktualan. I dalje se Grad Pula i Država, koja je većinski vlasnik zemljišta na tom pulskom poluotoku, svađaju tko što jest ili nije poduzeo u proteklih 10 godina da bi se cijelo područje pretvorilo u turistički resort s golfom, velikim brojem novih smještajnih kapaciteta u hotelima i apartmanima, izgradnjom marine i drugih turističkih sadržaja, a obala dala u koncesiju na 99 godina. velikim brojem novih smještajnih kapaciteta u hotelima i apartmanima, izgradnjom marine i drugih turističkih sadržaja na površini od 160 ha.
U međuvremenu odnosno gotovo cijelo desetljeće građanima je zabranjeno slobodno korištenje tog prekrasnog zelenog poluotoka na nekoliko minuta od centra grada i stavljanje izgrađene infrastrukture u funkciju za potrebe lokalnog razvoja. I dalje u očekivanju “velikog investitora” (nekoga možda poput Končara koji je dobio cijelo područje sjevernog dijela pulske luke u koncesiju još 2012. godine i do danas se na tom području ništa nije dogodilo - osim propadanja) zgrade propadaju, a veliki potencijal tog područja za lokalni razvoj ostaje neiskorišten. Pandemija koronavirusa u proljeće 2020. godine pokazala je koliko smo ranjivi, koliko smo ovisni o turizmu i kako se radi o "divu na staklenim nogama", te koliko riskiramo planirajući budućnost svih slobodnih gradskih površina na razvoju samo te djelatnosti - jer, osim Muzila, u turističke resorte se planiraju pretvoriti SVA "slobodna", nekad vojna gradska područja - Hidrobaza, Katarina, Monumenti, Valovine, Vallelunga i Saccorgiana. Kriza nam je pokazala koliko je važna vlastita proizvodnja hrane i koliko je važno raditi na stvaranju lokalne otpornosti na takve krize. Epidemija koja ja tako naglo pogodila cijeli svijet ubrzani je primjer promjena koje će nam se s vremenom događati s klimatskim promjenama i za koje se moramo pripremiti. Epidemija je izazvala krizu koja nam je jasno pokazala u kojem smjeru razvoj treba ići. Muzil je područje idealno za upravo to - promišljanje i primjenu razvoja utemeljnog na održivosti lokalne zajednice.
Projekt privremenog korištenja prostora na Muzilu, Muzil starter, bio je potaknut rezultatima ispitivanja javnog mišljenja koje je agencija GfK provela u Puli u kolovozu 2014. i koji su pokazali da je davanje na privremeno korištenje zgrada na Muzilu javnim institucijama, lokalnim poduzetnicima, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama civilnog društva u potpunosti i uglavnom podržalo čak 90% stanovnika Pule.
Pula, 3. travnja 2020.
Zašto je Muzil Starter potreban?
JAVNA IMOVINA PROPADA
Mnogi su razlozi doveli do napuštanja i nekorištenja brojnih vojnih, ugostiteljskih ili industrijskih građevina i kompleksa. Za većinu od njih nije moguće predvidjeti kada će se pokrenuti aktivnosti na privođenju nekoj namjeni niti postoje planovi kako za njih osigurati sredstva za sanaciju i prenamjenu. Najčešće ni državne ni lokalne institucije vlasti nemaju za to plan, pa se vrijedne građevine i čitava područja ne koriste, propadaju i nepovratno uništavaju.
JAVNOST NIJE UKLJUČENA
Participacija građana u odlučivanju o namjeni napuštenih i nekorištenih prostora ne postoji. Otvorena komunikacija s građanima je ključna za održivi razvoj. Participativni modeli nužni su ne samo u fazi odlučivanja o nekoj budućoj namjeni ,već i u fazi upravljanja tim javnim resursima.
MODEL VEĆ UHODAN U EU
Mnnogi europski gradovi imaju slične probleme, a privremeno korištenje već je uhodani način njihova rješavanja zajedno s participativnim modelima upravljanja. Primjerice, "New Ideas for Old Buildings" je bio projekt kojeg su zajedno provodili 7 malih i srednje velikih gradova od Baltika do Balkana – u Latviji, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori u suradnji s organizacijama civilnog društva s ciljem pronalaska efikasnih i na demokratskim načelima ustrojenih rješenja za revitalizaciju gradova i unapređenje kvalitete života.
O inicijativi
Inicijativa građana Volim Pulu (za Muzil) osnovana je 2009. godine s ciljem otvaranja još uvijek nedostupnog bivšeg vojnog područja Muzila građanima i njihovog uključivanja u planiranje tog strateški najvažnijeg resusra za razvoj grada. Kampanja za otvaranje upoznavanje, korištenje i planiranje Muzila trajala je do 2014. godine, kada je Grad Pula nametnuo urbanistički plan koji je izazvao veliki otpor i masovni prosvjed lokalnog stanovništva. Tim je planom predviđena “turistifikacija” cijelog područja igralištem za golf, velikim brojem novih smještajnih kapaciteta u hotelima i apartmanima, izgradnjom marine i drugih turističkih sadržaja, način realizacije je pravo građenja, pravo služnosti i koncesija na 99 godina.
Zelena Istra i Zadruga PRAKSA, članice Inicijative Volim Pulu za Muzil, osmislile su projekt privremenog korištenja dijela zgrada bivšeg regrutnog centra na Muzilu i u rujnu 2014. ga prijavile na otvoreni poziv DUUDI-ja za iskazivanje interesa i dostavu prijedloga za prenamjenu i korištenje 100 bivših vojnih područja odnosno nekretnina.
Projekt privremenog korištenja bio je potaknut rezultatima ispitivanja javnog mišljenja koje je agencija GfK provela u Puli u kolovozu 2014. i koji su pokazali da je davanje na privremeno korištenje zgrada na Muzilu javnim institucijama, lokalnim poduzetnicima, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama civilnog društva u potpunosti i uglavnom podržalo čak 90% stanovnika Pule.
Velike površine bivše vojne infrastrukture ili industrijske baštine velikih gradova u prostornim planovima prenamjenjuju u nove turističke resorte, stambene i poslovne zone i čekaju zainteresiranog investitora. No, te prenamjene ostaju tek mrtvo slovo na papiru: investitori se ne pojavljuju ili se pojavljuju tek špekulanti, a prostori predviđeni za prenamjenu ne privode se nikakvoj svrsi, a često i propadaju. Centralizirano donošenje odluka i nemogućnost njihove provedbe osuđuju tako lokalnu sredinu na neprestano iščekivanje velikog rješenja, a istovremeno se ukida mogućnost iznalaženja manjih i privremenih mogućnosti boljitka kroz bolje upravljanje resursima u državnom vlasništvu.
Zelena Istra dio je šire mreže organizacija civilnog društva i inicijativa koje djeluju diljem Hrvatske, koje se posljednjih godina intenzivno bave pitanjima prostora i uspostavljanjem zajedničke platforme za javna i zajednička dobra. U cilju što jače i solidarnije borbe protiv devastacije prostornih resursa te protiv privatizacije javnih dobara i usluga, realizirana su i brojna projektna partnerstva. Jedno od takvih je i projekt “Sudjelovanjem i društvenom kontrolom do zaštite javnih dobara” kojeg je provodila Zelena Istra u suradnji s organizacijama Pravo na grad, Kinookus, Ekološka udruga Krka, Filmaktiv.
