Partneri projekta “Sjeme promjene - ReGeneracija” iz Hrvatske - OSPERA, Pan i Zelena Istra su 1. i 2. srpnja 2026. posjetili Švicarsku u sklopu studijskog putovanja posvećenog održivoj poljoprivredi. Domaćin je bila partnerska udruga iz Švicarske, Urban agriculture Basel. Tijekom putovanja partneri su upoznali dobru praksu udruga Bioterra te Weltacker Schweiz, kojima je u fokusu edukacija učenica/ka o održivoj poljoprivredi i suradnja sa školama. Jedni drugima prezentirali su vlastiti rad te su saznali više o konceptu jestivog grada Basela.
Pula, 13. srpnja 2026. - Partneri projekta “Sjeme promjene - ReGeneracija” iz Hrvatske - OSPERA, Pan i Zelena Istra su 1. i 2. srpnja 2026. posjetili švicarskog partnera, udrugu Urban agriculture Basel (UAB). UAB je mreža 50 projekata urbane i periurbane održive poljoprivrede. Cilj studijskog putovanja bio je upoznati dobru praksu projekata u sklopu UAB mreže - udruga Bioterra i Weltacker Schweiz te saznati više o njihovoj suradnji sa školama i načinima edukacije djece o održivoj poljoprivredi. Partneri projekta razmijenili su i vlastita iskustva na ovu temu u očaravajuće bujnom vrtu Škole Rudolfa Steinera Birseck, gdje je vrtlarstvo jedan od školskih predmeta.
Bioterrino “Vrtno dijete”
Tijekom prvog dana studijskog posjeta partneri su posjetili vrt koji se nalazi u malome mjestu Allschwil u neposrednoj blizini Basela. Ovdje se od proljeća do jeseni odvija tjedni vrtlarski tečaj “Gartenkind” (Vrtno dijete) udruge Bioterra za djecu 5-11 godina. Pomoću zanimljivih, jednostavnih i interaktivnih metoda djeca uče o kukcima, flori i fauni koja nas okružuje. Primjerice, imaju sličice s različitim povrćem i vrtlarskim alatima, pa igraju igre prepoznavanja. Osluškuju zvukove različitih sjemenki u posudici, prepoznaju sjeme, koriste povećala za prepoznavanje kukaca te u prirodi pronalaze biljke i životinje koje nam mogu poslužiti kao indikatori kakvoće tla i vode. Osnova tečaja svakako su sijanje i sadnja jestivog bilja i cvijeća.
- Ovdje je svako dijete “šef” vlastite male gredice. Iako su tijekom ljeta praznici, djeca sama vode brigu o posađenim kulturama, što podrazumijeva i zalijevanje. Naravno, uz podršku roditelja - ističe iskusna Bioterrina edukatorica Eva Coors kojoj je važno da se djeca nauče i osobnoj odgovornosti. Rad na gredicama odvija se kroz 30-ak susreta u grupama koje obično broje 8-ero djece po jednom edukatoru. Pritom Eva što manje pomaže malim vrtlarima/cama - djecu koja mogu i znaju više (obično starija djeca) potiče da pomažu onima koji mogu i znaju manje (obično mlađa djeca). Nakon korištenja, sav se alat obavezno čisti. Udruga također podržava škole u uzgoju tri vrste krumpira u školskim vrtovima te za njih priprema edukativne materijale i osigurava troškove iz godine u godinu.
Weltackerovo globalno polje
Uslijedilo je upoznavanje partnera s dobrom praksom udruge Weltacker Schweiz koja u malome mjestu Nuglaru, 40-ak min od Basela, jestivo bilje uzgaja po principima biodinamike. Ovdje su saznali više o modelu tzv. globalnog polja od 2.000 m2 te da je upravo toliko dostupne raspoložive poljoprivredne zemlje po stanovniku našeg planeta. Weltacker ovdje potiče posjetitelje, među kojima su vrlo često školske grupe, na promišljanje o tome koje biljke uzgojiti kako bi na dostupnoj zemlji zadovoljili sve naše potrebe - od hrane za ljude i domaće životinje, do goriva i tkanina.
Christina Bonanati iz Weltackera provela je partnere projekta kroz polje prezentirajući didaktičke materijale koji se koriste za edukaciju na licu mjesta. Primjerice, jedna od točki bio je stol s različitim namirnicama - jabukom, bananom, kruhom, sirom i suhomesnatim proizvodom. Svaka namirnica ima svoju određenu težinu kada je se podigne sa stola, a težina naznačuje koliki je globalni okolišni otisak pojedine namirnice. Jasno, među najlakšim namirnicama upravo su jabuke, ukoliko su one lokalno proizvedene, dok su među težima one životinjskog porijekla, a s obzirom da životinje zahtijevaju za svoj rast i razvoj velike količine hrane, odnosno resursa. Uz stol s namirnicama s lakoćom se povede razgovor o različitim čimbenicima koji utječu na otisak pojedine namirnice. Primjerice, je li jednak otisak jabuke koja je proizvedena lokalno te konzumirana tijekom sezone, pa se nije skladištila mjesecima u hladnjacima isti kao otisak jabuke koja je uvezena s drugog kraja planeta i čuvana mjesecima na hladnome prije no što je pojedena.
Članice projektnog tima zaigrale su i edukativne igre. Jedna se igra pomoću posebnih tanjura, metra i špage. Na tanjurima su iscrtana razna jela, primjerice, pizza sa salamom ili goveđa šnicla s pireom i salatom. Na tanjurima je ispisano i koliko je četvornih metara zemlje potrebno za uzgoj namirnica iz kojih se pripravlja pojedino jelo. Potom se špagom određuje površina te se lako vizualizira koliko je potrebno zemlje za to da bismo, zapravo, mogli pojesti jedno ili drugo jelo. Drugim riječima, ova nam igra pomaže promisliti koji bi nam bili prioriteti za uzgoj, odnosno razmotriti bi li nam 2000 kvadrata bilo dovoljno prostora za uzgoj biljaka za hranu i ostale potrebe kada bismo svakoga dana, primjerice, jeli mesni obrok jednom ili dva puta.
Druga igra je igra koja se igra na okrugloj rotirajućoj, magnetnoj ploči s godišnjim dobima, a igrač na magnetnu ploču postavlja biljne kulture s obzirom na to u koje doba godine se uzgajaju.
- Kada nam dođu učenici/ce, osim što ih provedemo kroz edukaciju pomoću naših materijala, obvezno ih uključimo i u praktični rad na našem polju. Prije nego krenemo “u akciju” djecu uputimo da nađu jedan miran kutak i da osluhnu zvukove oko sebe kako bi se opustili i povezali s prirodom - ispričala je Bonanati iz udruge Weltacker Schweiz.
Udruga je dio globalnog edukativnog pokreta, Weltacker/Global Field modela koji je za potrebe edukacije razvio razrađenu metodologiju kojom se potiču spoznaje o povezanosti lokalne i globalne dimenzije održive poljoprivrede i razvoja. Nove organizacije koje žele koristiti ovu metodologiju za edukaciju o održivoj poljoprivredi i povezanim temama pozvane su učlaniti se.
Jestivi grad Basel nekoć i danas
Tatjana Nebel, predstavnica udruge Urban agriculture Basel (UAB) predstavila je partnerima sam koncept jestivog grada Basela. Isti potječe s kraja 19. st. Tada je Ebenezer Howard, engleski urbani planer začeo pokret vrtnih gradova (eng. Garden City Movement). Srž ovog urbanističkog koncepta temeljio se na ideji stvaranja samoodrživih naselja okruženih poljoprivrednim pojasom koji osigurava lokalnu proizvodnju hrane te ujedno sprečava nekontrolirano širenje naselja.
Ideja jestivog grada osobito je zaživjela sveobuhvatnim Wahlenovim planom poljoprivredne kultivacije i samodostatnosti iz vremena Drugog svjetskog rata, kada se uvelike povećala količina obradive zemlje. Švicarska je dotad uvelike ovisila o uvozu hrane i prijetila joj je glad. Krajem ‘30-ih hrana se kupovala isključivo putem od vlasti dodijeljenih kupona. Tada se u Baselu hrana sadila gdje je god to bilo moguće, u parkovima, na krovovima i zelenim površinama kako bi se stanovnici mogli prehraniti.
U 21. stoljeću na području Basela, u kontekstu postizanja održivog razvoja te rada UAB-a tijekom posljednjih 16 godina danas postoji 50 različitih projekata održive urbane poljoprivrede - od društvenog vrta UAB-a, u kojem se održala prezentacija mreže, do vrtova fokusiranih na specifične ciljne skupine, poput, primjerice, samohranih roditelja ili studenata. Upravo ova mreža urbanih i društvenih vrtova i povezanih djelatnosti - poput inicijative za dijeljenje hrane, trgovine koja prodaje povrće iz uzgoja malih proizvođača, obrta za proizvodnju gljiva ili proizvodnje eteričnih ulja iz biodinamički uzgojenog bilja - danas čini srž koncepta jestivog grada Basela. Većina ih je ostvarena na inicijativu samih građana koje je Grad Basel prihvatio. UAB, pak, u sklopu mreže ima članice koje djeluju i izvan samog grada Basela, na širem području u okviru kantona Basel-stadt (Basel-grad) ili Solothurn, a posvećuje se cjelokupnom ciklusu hrane, od sjemenja do recikliranja.
- U svim fazama su aktivni različiti projekti, poput primjerice banke sjemena ili onog posvećenog uspostavi vrtova na balkonima. UAB ih podržava znanjem, organizacijom edukativnih radionica, odnosima s javnošću, umrežavanjem i mnogim drugim aktivnostima - istaknula je Nebel koja je, ispred UAB-a, vodila ture za upoznavanje s konceptom jestivog grada za učenike osnovnih škola. Nebel je prezentaciju mreže prigodno održala u šarmantnom društvenom vrtu u centru Basela kojeg je prije mnogo godina pokrenuo sam UAB. U njemu vrtlare samoorganizirani zainteresirani pojedinci, a brojni susjedi donose svoj kuhinjski zeleni otpad te proizvode kompost.
Međusobno upoznavanje i povezivanje partnera u “rajskom vrtu” waldorfske škole
Partneri projekta “Sjeme promjene - ReGeneracija” su u posljednjem dijelu putovanja korisne trenutke namijenjene međusobnom upoznavanju i povezivanju te stjecanju novih spoznaja proveli u vrtu Škole Rudolfa Steinera Birseck (Rudolf Steiner school Birseck) koja se temelji na waldorfskoj pedagogiji. Ovdje učitelj vrtlarstva Marco Brutschin, povezujući biodinamiku i Ayurvedu, uzgaja, zajedno s učenicama/ima, neke od najzdravijih i najbujnijih biljaka. Osim što se bave vrtlarstvom, učenice/i ovdje uče brinuti i o domaćim životinjama, svinjama, kozama i kokicama. Znanje geografije i vrtlarstva povezuje se u gredicama namijenjenim uzgoju specifičnih kultura koje potječu s različitih kontinenata. Uzgojene plodove Brutschin često koristi kako bi s učenicima/ama kuhao.
- Mlađe/i učenice/i prirodno imaju interes baviti se vrtlarstvom, dok je starije potrebno adekvatno motivirati. Primjerice, djecu koja su u pubertetu, motivira činjenica da će novcem od prodaje uzgojenog povrća kupiti ostale namirnice potrebne za spravljanje jela koja su im draga - istaknuo je Brutschin.
U “rajskom vrtu” su hrvatski partneri prezentirali vlastito iskustvo suradnje sa školama i edukacije djece o održivoj poljoprivredi i održivom razvoju. Zelena Istra dosad je uglavnom na upit škola i vrtića pružala edukaciju kroz upoznavanje s biljnim kulturama te praktični rad u Društvenom vrtu Gregovica. Njime, temeljem javnog poziva Grada Pule za upravitelja društvenog vrta, upravlja od 2021. godine. Zajednički švicarsko-hrvatski projekt vidi kao priliku za kreiranje metodologije koja će omogućiti sustavan rad edukatora iz udruga i škola s djecom o spomenutim važnim temama. Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode iz Karlovca je, u sklopu jednog od tri vlastita programska područja namijenjenih razvoju zelenih vještina za zelenu tranziciju pokrenuo i društveno poduzeće “Klijanac i pup”. U sklopu ovog programa, kroz projekte, ali i poduzeće, u društvenom vrtu od oko 50 četvornih metara provodi programe poput “malih urbanih vrtlara” u kojem polaznike/ce uči osnovama uzgoja bilja i čuvanja sjemenja te permakulturi kroz redovan program koji se održava nakon nastave. Ono što je zajedničko Panu i OSPERA-i je poznavanje i šumske pedagogije kojom djeci kroz kreativne zadatke približavaju znanje i vještine potrebne za održivi razvoj. OSPERA, za promociju permakulture i održivog razvoja na prostoru vlastitog društvenog vrta, Living Laba Podravlje provodi i inovativne edukativne radionice o uzgoju hrane na temeljima permakulture kroz koje je dosad prošlo više od tisuću djece.
Studijski posjet povezao je i inspirirao projektni tim za budući rad na razvoju inovativnog programa izobrazbe za edukatore/ice iz škola i udruga, a potom i za učenice/ke osnovnoškolske dobi.
Fotogaleriju pronađite ovdje, a prezentacije partnera projekta "Sjeme promjene - ReGeneracija" te program studijskog putovanja (na engleskom jeziku) u privitku ovog izvještaja.
Projekt sufinancira Švicarska Konfederacija kao doprinos smanjenju gospodarskih i socijalnih nejednakosti u EU-u. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Stajališta izražena u ovoj objavi isključiva su odgovornost Udruge Zelena Istra i ne odražavaju nužno stajalište Švicarske Konfederacije ni Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
#SjemePromjeneReGeneracija Sjeme promjene
