Na poziv Hrvatskih voda Zelena Istra je 16. i 28. listopada prisustvovala na predstavljanju pilot projekta "Plan upravljanja slivom rijeke Mirne" te je i aktivno sudjelovala u radu radnih grupa koje su se zajednički pokušale usuglasiti oko ključnih problema u okviru identificiranja najznačajnijih pritisaka na sliv rijeke Mirne. Budući da Okvirna direktiva o vodama, koju je donijela Europska Unija, teži poboljšanju u gospodarenju vodama, pri čemu zaštita prirode, dobra kvaliteta voda i njihovo korištenje imaju prioritet,  ovim projektom namjerava se napraviti pilot Plana upravljanja slivom rijeke Mirne koji bi odgovarao  smjernicama te direktive. Ovom prilikom bili su pozvani različiti dionici koji su mogli doprinijeti izradi tog plana te uputiti primjedbe, komentare i prijedloge. Ovo je vjerojatno prvi puta da su se na jednom mjestu našli predstavnici Ministarstva ruralnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavoda za zaštitu prirode, Hrvatskih voda, Istarskog vodovoda, Agencije za zaštitu okoliša, Istarske županije, JU Natura Histrica, ribolovna društva i nevladine organizacije koji imaju različite poglede i saznanja vezana uz Mirnu. Naime dosadašnja praksa nije uključivala kvalitetnu komunikaciju između tih dionika tako da su Hrvatske vode svoje aktivnosti usmjerile na prioritetne probleme koji se tiču vodopskrbe i zaštite od poplava, no, nisu uzimali u obzir utjecaj na floru, faunu, zaštićena staništa i sl. Zanimljivo je da se nijedna lokalna uprava i samouprava koja se nalazi na području sliva Mirne nije odazvala pozivu te su na taj način dokazali svoju nezainteresiranost i inertnost po tom pitanju. Ovakvim pristupom pokušat će se doći do plana upravljanja koji će uzeti u obzir sve probleme, stajališta te će poboljšati komunikaciju između institucija i u krajnjoj liniji doprinijeti održivijem upravljanju Mirne kojem je cilj postizanje dobrog ekološkog potencijala uzimajući u obzir vodoopskrbu i zaštitu od poplava. U radnoj grupi koja se odnosila na degradaciju prirodnih staništa, u kojoj je aktivno sudjelovala i Zelena Istra, zaključilo se da su hidromorfološke promjene uvjetovale promjene staništa i ekološkog kontinuuma vodotoka, a time i sastava zajednica. Te da su prirodna staništa degradirana uslijed reguliranja vodotoka, isušivanja zbog poljoprivrednih potreba i melioracijskih zahvata. Evo nekih predloženih mjera: -revitalizacija starog korita Mirne u cilju obnove Motovunske šume -vraćanje periodičnih poplava-pogotovo u Motovunskoj šumi budući da bi to bio jedini način da ona opstane -zabrana i kontrola unošenja alohtonih vrsta -neophodna komunikacija sa svim relevantnim sudionicima glede zahvata -planiranje zahvata u onim periodima godine kada je utjecaj na staništa najmanji -omogućiti ekološku funkciju vodotoka -zaštiti staništa sukladno Nacionalnoj ekološkoj mreži kojoj Mirna pripada ( tu se postavio i problem izgradnje novog golf igrališta Brkač koje će se nalaziti u utjecajnom području Nacionalne ekološke mreže. Na taj će način direktno utjecati na ekosustave i staništa koja su dio te mreže i time strogo zaštićena kao i na biološki minimum vode budući da se velike količine vode namjeravaju crpsti upravo iz Mirne) -utvrđivanje biološkog minimuma voda koji se može utvrditi jedino ciljanim terenskim istraživanjem -mogućnost pregrada kako bi se voda mogla zadržavati, puštanje prirodne vegetacije na pojedinim dijelovima i sl. Ovi prijedlozi će se detaljnije razraditi te će se u konačnici utvrditi konkretne mjere i ciljevi koji će ući u Plan upravljanja slivom rijeke Mirne. Nadamo se da će se u skoroj budućnosti neke od tih mjera i provoditi. U svakom slučaju i ovo je dobar početak jedne suradnje, komunikacije i zajedničkog pristupa ovako složenoj problematici.