Predstavnici Holcimovog kamenoloma u Šumberu Žarko Horvat i Ivan Slavić sastali su se 30 svibnja 2009., drugi put u mjesec dana, s građanim Šumbera i okolice, pokušavajući riješiti probleme koji nastaju zbog rada tog kamenoloma. Ako je razgovor početak za dogovor, onda je Holcim u Šumberu na dobrom putu, kojim bi i drugi vlasnici (preko)brojnih kamenoloma u Istri tebali krenuti. S obzirom da je neposredni povod prvog sastanka bilo snažno miniranje koje je zatreslo Šumber i okolicu i prouzročilo štete na građevinama, predstavnik Holcima na samom je početku sastanka obavijestio građane da je u međuvrmenu obavljeno još jedno miniranje i upitao građane na koji su ga način osjetili. Svi su prisutni potvrdili da je to miniranje bilo sasvim u redu, da se nije osjetilo, pa je Holcim najavio da će se i sva sljedeća vršiti na isti način. Rekao je i da su postavljenja dva seizmografa, ali izvještaj o rezultatima mjerenja miniranja kasni, na što nisu mogli utjecati, ali će ga građanima staviti na raspolaganje čim ga i sami prime od angažirane tvrtke. Utvrdio je da je miniranje izvedeno na isti način kao i sporni put, što potvrđuje tezu da se prvi puta radilo o nepredviđenom prirodnom fenomu kaverni ispunjih glinom, što je dovelo do neželjenih posljedica. Nastavljajući s izvještajem o učinjenom od prvog sastanka, ispričao se što još uvijek nije postavljen sandučić za primjedbe na društvenom domu u Šumberu, te obećao da hoće i predlažio i dodatnu knjigu primjedbi u samom kamenolomu, gdje bi građani mogli upisivati svoje žalbe. Kao i prvi puta, građani izražavaju svoju zabrinutost zbog sudbine Velih stena, traže da se sačuvaju i da Holcim kontaktira Javnu ustanovu Natura Histrica radi mišljenja, na što Holcim pristaje. Međutim, građani primjećuju da najvažniji dio dogovora nije ispunjen, a to je prezentacija sadašnjeg izgleda kamenoloma u odnosu na obuhvat cijelog eksploatacijskog polja koje će se s vremenom otvoriti. Predstavnik kamenoloma objašnjava da mu je teško objasniti u kojem će se smjeru kamenolom širiti, a predstavnica Zelene Istre, Dušica Radojčić, traži da barem u postocima približno utvrde kolika je površina od ukupno predviđene do danas "otvorena". G. Slavić odgovara da je današnji volumen kamenoloma otprilike 50% od onog što će se u budućnosti još raskopati. G. Horvat najavljuje da će se pobrinuti za ortofoto snimak područja na kojemu će se vidjeti današnji kamenolom s okolnim građevinama i da će na njemu ucrtati buduće maksimalne granice kamenoloma. radojčić traži izvještaj o učnjenom u pogledu šteta na građevinama, a g. Slavić objašnjava da je obišao sve štete koje su građani na posljednjem sastanku prijavili, ali da ih pregledom nije mogao utvrditi jer se radi o šternama. G. Horvat najavljuje da će Holcim angažirati nekog od lokalnih stručnjaka za popravak tih šterni na vlastiti račun, s čim su se građani složili. Vraćajući se na temu prašine i buke, građani tvrde da, premda su se smanjili, i dalje predstavljaju veliki problem. Buka se čuje ponekad, ali prašine je uvijek. Traže od Holcima da pronađe tehničko rješenje kojim bi se ostavila sadašnja barijera koja sprječava širenje zvuka prema Lugu, te da razina buke ne prelazi zakonski utvrđene granice. G. Horvat najavljuje skori početak mjerenja buke. Na pitanje građana o odšteti za prašinu i buku, odgovara da se Holcim mora pridržavati propisa o graničnim vrijednostima, te da sankcije postoje za kršenje zakona. Njima je cilj raditi u okviru dozvola koje imaju, a ne da "truju" susjede i da im za to plaćaju. Osim navedenih tema, dogovoren je posjet građana kamenolomu na jesen i potvrđen početak sanacije kamenoloma zelenilom, također na jesen. G. Horvat pojašnjava da, kad je sanacija u pitanju, postoji mogućnost da se ona izvede u skladu s namjenom koja će toj površini dati nakon prestanka rada kamenoloma, o čemu se moraju izjasniti građani odnosno općina. Budući da je Holcim i ovog puta potvrdio da nema komercijalnog interesa za izgradnjom betonare, koja je ucrtana u prostornom planu na području kamenoloma, te da je prisutni načelnik Općine Sv. Nedelja demogoški izjavio da se betonara neće graditi bez suglasnosti građana, građani Šumbera najavili su da će tražiti da se mogućnost izgradnje betonare briše iz prostornog plana. Bilo je mnogo iznesenih nedoumica i nerazumijevanja u vezi s odredbama prostornog plana općine, no, umjesto da građanima odgovara na pitanja s poštovanjem, načenik Općine je, kao i na prvom sastanku, regirao svadljivo i u bahatom tonu. Sljedeći sastanak dogovoren je nakon što Holcim pribavi kartu sa snimkom sadašnjeg i budućeg obuhvata kamenoloma.