Mještani Galižane su putem Zelenog telefona pozvali Zelenu Istru i Speleološku udrugu "Pula" kako bi im pomogli da sačuvaju vrijedne speleološke objekte na području budućeg maslinika Između Vodnjana i Galižane prenamijenjeno je gotovo 200 ha šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište kako bi Agencija za ruralni razvoj Istre u suradnji s Gradom Vodnjanom realizirala program podizanja dugogodišnjih nasada maslina na šumskom zemljištu. U vezi s tom planiranom prenamjenom kontaktirali su nas mještani Galižane. Naime, ta je šuma za mještane od neprocjenjive vrijednosti – taj zajednički "komunal" (zemljište namijenjeno zajedničkom korištenju za ispašu ili sječu drva koje je sve do 1991. godine spadalo u društveno vlasništvo, a danas spada u državno vlasništvo), koji je generacijama bio na raspolaganju mještanima, riznica je šumskih plodova, biljaka i mnogih životinjskih staništa. Budući da su mještani Galižane već ostali bez 80 ha šume na području Karinjana te da je na tom području došlo i do devastacije podzemnih jama kao i lokvi, htjeli su upozoriti da se i na ovom području, koje se tek treba posjeći, nalaze dvije jame. S obzirom da su svi speleološki objekti zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode (70/05) i u vlasništvu su RH, neophodno je sačuvati i zaštiti te vrijedne kraške jame koje do sada nisu bile evidentirane niti istražene. To su razlozi zbog kojih smo pokrenuli inicijativu kojom bi se istražile i zaštitile te dvije jame u suradnji sa Speleološkom udrugom "Pula". Članovi SU „Pula“ istražili su speleološke objekte koje mještani nazivaju Foiba delle Piane i Val dell Arno. Izrađeni su nacrti objekata, mjerena je temperatura i vlaga, postotak O2 i CO2, evidentirane su geološke, hidrološke, arheološke, paleontološke i osnovne biološke karakteristike. Foiba delle Piane je mala kraška jama dubine 16 m, skromno ukrašena sigama i pruža utočište šišmišima koji su zakonom zaštićena vrsta. Pećina s jamskim ulazom Val dell`Arno, dubine 23 m, svojom je morfologijom i zaštićenom pozicijom u vrtači obrasloj grabom mala „oaza“ vlage i temperature te sklonište i stanište za niz pećinskih i ne-pećinskih životinja. Također na ulazu i u samom objektu rastu i zakonom zaštićene biljke. Promjenama u objektu ili njegovom nadzemlju promijenili bi se mikroklimatski uvjeti koji bi doveli do uništenja staništa. Nakon što su obavljena preliminarna istraživanja zatražili smo sastanak s direktorom AZZRI-ja Gracijanom Prekaljom. Obrazložili smo mu vrijednosti spomenutih speleoloških objekata te predložili da sačuvaju dio šume koji okružuje sporne jame kako bi se sačuvala staništa, mikroklima i cijeli eko-sustav. Izvješća o istraživanju dostavljena su i Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode, AZRRI-ju i Javnoj ustanoi "Natura Histrica", a Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode ih je temeljem tog istraživanja i evidentirala. Svi speleološki objekti dio su ekološke mreže RH i njima upravlja JU Natura Histrica. Svaka je jama ujedno i ekološka niša koju je potrebno zaštititi. Sve su jame zaštićene stoga je i uovom slučaju potrebno utvrditi značaj tih jama kako bi se utvrdila i eventualna tampon zona oko njih. U Istri je nedovoljno razvijena svijest o vrijednim i zaštićenim speleološkim objektima te se nadamo da ćemo ovom inicijativom potaknuti njihovo očuvanje i zaštitu. Smatramo, osm toga, da bi očuvanjem barem dijela nekadašnjeg "komunala" obeštetili lokalne korisnike, koje za sječu tako velikog dijela njihove šume nije nitko pitao. Ovo je samo jedan od slučajeva koje Zelena Istra rješava putem svog besplatnog servisa Zeleni telefon. U 2009. godini servis Zelenog telefona financijski podupire Zaklada za poticanje partnertsva i razvoja civilnog društva.