Akcija senzibiliziranja javnosti o problemu izlova i prodaje prstaca Protuzakonito sakupljanje i prodaja prstaca nastavljaju se unatoč strogim zakonskim zabranama, značajnim degradirajućim promjenama u priobalnom moru i smanjenju ribolovnih kapaciteta. Kontrola krivolova na moru postoji ali ne može biti učinkovita zbog organiziranosti krivolovaca i drugih objektivnih poteškoća. Inspekcijske kontrole po restoranima, vrlo rijetke, također ne daju značajnije rezultate. Najčešće se prekršaji otkriju na granicama, prilikom pokušaja izvoza prstaca. Želeći zaustaviti pustošenje mora uzrokovanom izlovom prstaca, krenuli smo ponovo u akciju apeliranja na svijest vlasnika i gostiju restorana. Vađenjem, prodajom ili konzumacijom prstaca sudjeluje se u strašnoj fizičkoj devastaciji podmorja i osiromašenju Jadranskog mora. Vjerujemo da se dobrim dijelom to događa bez svijesti o stvarnim posljedicama i zato ovom akcijom želimo na njih ukazati. Ugostitelje u Puli i općinama Fažana, Medulin i Ližnjan pozvali smo da nam se pridruže u akciji i u svojim lokalima na vidljivom mjestu istaknu naljepnicu "Ne služimo prstace!". Naljepnicu koja ukazuje na štete ali i zakonsku zabranu izlova prstaca poslali smo na adrese oko 130 ugostiteljskih objekata... Hridinasta obala je sa znanstveno-ekološkog i ribarstveno-gospodarskog gledišta najzanimljivije i biološki najbogatije stanište priobalnog pojasa. Lomljenjem i rušenjem kamene podloge zbog izlova prstaca upravo se taj najvažniji dio priobalnog pojasa nepovratno uništava.

Hridinasta obala stanište je velikog i šarolikog morskog društva. Obraštajni organizmi pokrivaju nepravilnu površinu stijena, procjepi su sklonište za rakove i glavonošce, ribe obitavaju u tunelima. Svo to živopisno mnoštvo postoji samo prije dolaska prstacara. Nakon njih ostaje samo bjelilo ogoljenih stijena, morski kamenolomi, raskomadane stijene na kojima se život prije toga gradio dugi niz godina (prstacu treba 15-20 godina da naraste do one prve komercijalno interesantne veličine od 5-6 cm). Uništavanjem hridinaste obale nestaju mrijestilišta, rastilišta i hranilišta za mnoge gospodarski važne vrste riba i time se smanjuje ribolovni potecijal priobalnog mora. Ribari bi prvi trebali stati u obranu svoje djelatnosti i budućnosti. Hirovi nepca razmaženih gostiju (kojima dondole, mušule, kapesante i druge nisu dovoljne) ne mogu opravdati takav nerazuman čin.

Prekomjerno izlovljavanje prstaca već je dovelo do značajnih degradirajućih promjena u sastavu flore i faune i do smanjenja ribolovnih kapaciteta. A štete su dugotrajne ili nepovratne.
Upravo zbog toga je prstac zaštićen temeljem dva domaća zakona i više pravilnika i međunarodnih konvencija. Zato postoji i više inspekcija i drugih tijela koje mogu vršiti nadzor i sankcionirati prekršitelje:

1. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 162/03, 70/05):
predviđene kazne za pravne osobe kreću se od 25.000 do 200.000 kn.

1.1. Pravilnik o zaštiti prstaca (NN 86/02), kojime je zabranjen izlov, držanje, ubijanje, kupnja, prodaja, pribavljanje ili otuđivanje na drugi način, izvoz ili uvoz prstca, te oštećivanje i uništavanje njihova staništa.

1.2. Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96 i 79/02)

Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja Inspekcija zaštite prirode.

2. Temeljem Zakona o morskom ribarstvu (NN 48/05):
predviđena je kazna od 30.000 do 3000.000 kazna za prekršaj pravnoj osobi koja lovi, posjeduje ili stavlja u promet prstace na teritoriju RH ili ako ih izvozi u inozemstvo.

2.1. Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima (NN 101/02), prema kojem je za nedopušteno sakupljanje, posjedovanje li stavljanje u promet prstaca samo za naknadu štete za 1 kg prstaca predviđena kazna od 5000 kuna.

Počinitelji ne riskiraju samo prekršajnu već i kaznenu prijavu za protuzakoniti ribolov i prikrivanje i nedopuštenu trgovinu.
Za postupanje po Zakonu o morskom ribarstvu ovlaštena je Pomorska policija, Inspektori sigurnosti plovidbe i Ribarska inspekcija.

Međunarodne konvencije koje štite prstac i stanište:
Zbog izuzetno negativnih učinaka izlova prstaca, prstac je zaštićen i međunarodnim dokumentima:
Direktiva o staništima EU (92/43/EEC Habitats Directive
Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija, Dodatak 2.), kojom je prstac proglašen strogo zaštićenom životinjskom vrstom, koju je usvojio i Sabor RH
Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od obnečišćenja (Barcelonska konvencija, Dodatak 2.)

Republika Hrvatska je, kao ugovorna strana Barcelonske konvencije (Konvencija za zaštitu Sredozemnog mora i obalnih područja i pripadajući Protokoli) preuzela obavezu utvrđivanja intenziteta i obilježja unosa onečišćenja u more i uspostavljanje programa za smanjivanje unosa onečišćenja te je u tu svrhu izrađen i dokument Nacionalna dijagnostička analiza. U tom je dokumentu utvrđena priroda i razina problema u obalnoj zoni i priobalnom moru. Među aktivnostima koje dovode do fizičkih promjena i narušavanja staništa navodi se i izlov prstaca.

Međutim, zabrana izlova i prodaje prstaca ipak se vrlo često ne poštuje. A zakonski okvir ostaje neefikasan bez stvarne kontrole. Kontrola krivolova na moru postoji ali ne može biti učinkovita zbog organiziranosti krivolovaca i drugih objektivnih poteškoća. Inspekcijske kontrole po restoranima, vrlo rijetke, također ne daju značajnije rezultate. Najčešće se prekršaji otkriju na granicama, prilikom pokušaja izvoza prstaca.

Zelena Istra pokrenula je prvu akciju senzibiliziranja javnosti o tom problemu još 2001. godine ("Prstaci? Ne, hvala!"). Tada je Ministarstvo zaštite okoliša prihvatilo naše grafičko rješenje i na nacionalnoj razini provelo kampanju protiv izlova i prodaje prstaca. Tijekom 2001., 2002. i 2003. godine smo uz financijsku podršku Grada Rovinja i Turističkih zajednica Rovinja, Umaga, Pule i Labina tiskali i distribuirali naljepnice i prospekte kojima smo upozoravali na protuzakonitost i štetnost sakupljanja prstaca.

No, protuzakonito se sakupljanje prstaca nastavlja pa smo se i ove godine odlučili za ponovno apeliranje na svijest i to vlasnika i gostiju restorana. Vađenjem, prodajom ili konzumacijom prstaca sudjeluje se u strašnoj fizičkoj devastaciji podmorja i osiromašenju Jadranskog mora. Vjerujemo da se sudjelovanje nekih u pustošenju mora događa bez svijesti o stvarnim posljedicama i zato ovom akcijom želimo ukazati na njih. Pozvali smo ugostitelje u Puli i općinama Fažana, Medulin i Ližnjan da nam se pridruže u akciji senzibiliziranja javnosti o štetama protuzakonitog izlova i prodaje prstaca.

Tijek akcije zamišljen je na sljedeći način:
konferencija za medije i predstavljanje kampanja s pozivom ugostiteljskim objektima na suradnju;
slanje dopisa ugostiteljima području Pule i općina Medulin, Ližnjan i Fažana (ukupno oko 130 ugostiteljskih objekata) s pozivom da negdje na vidljivom mjestu u lokalu istaknu priloženu naljepnicu "Ne služimo prstace"; sadržaj naljepnice apelira na svijest ali i upozorava na postojeću zabranu izlova;
Turističkim zajednicama Pule, Medulina, Fažane i Ližnjana, predložili smo da sljedeće godine zajedno organiziramo neku vrstu promocije ugostiteljskih objekata koji su se pridružili našoj kampanji.

Na ovaj način želimo potaknuti odgovorniji odnos svih prema okolišu i resursima . Za sada se akcija provodi na jugu Istre ali se nadamo da će naljepnica naljepnica naći svoj put i dalje. Stoga pozivamo sve koji svojim gostima žele ponuditi morske plodove čiste savjesti da se uključe u akciju i zatraže naljepnicu u Zelenoj Istri.