U okviru javne rasprave o izgradnji centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu, koja je trajala do 14. studenog, Europskoj banci za obnovu i razvoj poslali smo primjedbe i zatražili da se ne odobri zatraženi kredit javnom poduzeću Kaštijun d.o.o. I to zato što smatramo da javno poduzeće Kaštijun d.o.o., u nastojanju da silom nametne projekt Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun stanovništvu Istarske županije, posebno lokalnoj zajednici s područja grada Pule i općine Medulin, nije zadovoljilo minimalne standarde dobre međunarodne prakse zaštite okoliša i uključivanja javnosti u odlučivanje. Podsjetimo da je Kaštijun d.o.o zatražio kredit usprkos tome što se projektu protivi Općina Medulin i šira lokalna zajednica i da postoji realan rizik negativnih utjecaja na gospodarstvo, turizam, ekološki sustav i zdravlje Istrana. Budući da bi odobravanjem traženog kredita Europska banka prekršila vlastite pravilnike, tj. Politiku zaštite okoliša i Politiku informiranja javnosti, vjerujemo da do potpisivanja ugovora neće doći. Evo samo nekih standarda koje EBRD propisuje: - EBRD je dužan „ u svim svojim aktivnostima promicati održivi razvoj bez štetnog utjecaja na okoliš (članak 2.1 vii)“. (čl.1.) - EBRD će nastojati osigurati da politika Banke i njene poslovne aktivnosti promiču održivi razvoj, udovoljavajući potrebama sadašnjosti i ne ugrožavajući potrebe budućnosti. (čl.2.) - U skladu sa svojim mandatom: promicanjem ekološki prihvatljivog i održivog razvoja, pojam „okoliš“ se u ovom dokumentu upotrebljava u širem smislu te podrazumijeva ne samo ekološke aspekte, već i pitanja zaštite radnika i pitanja od značaja za društvenu zajednicu, kao što su kulturna dobra, nehotično raseljavanje i utjecaj na domaće stanovništvo. (čl.3) - Posebna će se pozornost posvetiti postavljanju zahtjeva za odgovarajućim i učinkovitim mjerama ublažavanja štetnih utjecaja na okoliš te zahtjevima za upravljanjem pitanjima zaštite okoliša koja mogu imati zakonske ili financijske posljedice ili mogu utjecati na ugled ili rezultirati negativnim utjecajem na okoliš. (čl.4) - U skladu sa svojom Politikom informiranja javnosti, EBRD će promicati četiri osnovna načela koja se odnose na informiranje javnosti i konzultacije s javnošću. To su: (i) transparentnost, (ii) usklađenost s mandatom i odgovornost prema zainteresiranim stranama, (iii) spremnost na slušanje i prihvaćanje komentara, i (iv) osiguranje poslovnog pristupa u provedbi mandata. (čl.11.) - EBRD će također podržati duh, svrhu i krajnje ciljeve UNECE-ove Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u donošenju odluka i pristupu pravosuđu u pitanjima vezanim uz okoliš i UNECE-ovu Konvenciju o ocjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu. - U svojem internom poslovanju, EBRD će slijediti najbolju praksu upravljanja zaštitom okoliša, uključujućin učinkovito korištenje energije i resursa, smanjenje nastajanja otpada i recikliranje. (čl.12) - Projekt ŽCGO Kaštijun klasificiran je kao projekt A kategorije koje Pravilnik definira kao "Projekti se klasificiraju kao kategorija A ako bi projekt koji financira EBRD mogao potencijalno rezultirati značajnim štetnim utjecajem na okoliš koji nije moguće lako identificirati ili ocijeniti u trenutku ispitivanja." (čl. 16.) - EBRD će u regiji u kojoj djeluje širiti načelo konzultacija s javnošću. U slučaju projekata klasificiranih u kategoriji A, za koje je potrebno provesti Ocjenu utjecaja na okoliš, ovim putem pružit će se mogućnost osobama koje bi potencijalno mogle biti ugrožene, da izraze svoju zabrinutost i svoje razmišljanje o pitanjima kao što su nacrt projekta, uključujući lokaciju, tehnološki izbor i rokove, prije nego što EBRD donese odluku o financiranju. (čl.26) - i ostalo. Apelirali smo da EBRD ne odobri kredit u Istarskoj županiji sve dok se ne: 1. Izrade analize drugih potencijalnih lokacija za smještanje Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji ne bi imao negativan utjecaj na okoliš, zdravlje ljudi i gospodarstvo. 2. Izrade analize drugih potencijalnih tehnologija obrade otpada primjerenih Istarskoj županiji, koje ne proizvode RDF te daju prednost recikliranju i kompostiranju, a ne spaljivanju. 3. Pristupi cjelovitom planiranju županijskog sustava gospodarenje otpadom prema hijerarhiji gospodarenja otpadom, usklađenom sa najnovijim ciljevima za minimalne postotke reciklaže Europske unije. Taj sustav mora uključivati edukaciju o smanjenju stvaranja otpada i reciklaži na svim razinama, ne samo građana. 4. U odlučivanje o lokaciji i tehnologiji STVARNO ne uključi javnost, posebno one lokalne zajednice koje će trpjeti najviše negativnih posljedica i koje će biti direktno izložene riziku (zdravstvenom, ekološkom i ekonomskom) - u skladu s europskom praksom. Ovdje možete pročitati primjedbe koje smo podnijeli: