U utorak 16. veljače 2010. godine održali smo konferenciju ze medije zajedno s predstavnicima građanske incijative sa žminjštine , a o razlogu pročitajte u priopćenju: Istarska županija je 4. veljače 2010. godine u dnevnim novinama objavila oglas o održavanju javnog uvida u Studiju utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja - postavljanje privremenog asfaltnog postrojenja unutar postojećeg kamenoloma u Žminju. Poziv ne bi bio nimalo čudan da se ne radi o asfaltnoj bazi koja je s radom započela još 2004. godine! Ova apsurdna javna rasprava rezultat je presude Upravnog suda u korist građana žminjštine koji je slučaj prijavio. Presuda je po sadržaju presedan za hrvatsku praksu jer sudac u obrazloženju navodi da "očuvanje prirode i čovjekova okoliša spada u najviše vrednote ustavnog poretka RH", da "svatko ima pravo na zdrav život", navodi da je Hrvatska potpisnica Arhuške konvencije, "da se zahvatima u okoliš ne smije utjecati na kakvoću življenja" itd., te da nitko nema pravo osporiti građanima pravo na sudjelovanje u javnoj raspravi, što je Komisija u navednom postupku procjene utjecaja na okoliš učinila. Stoga je Sud naložio da se postupak ponovi i javna rasprava održi. Presuda, naravno, gubi svaki smisao jer je stigla pet godina prekasno. Asfaltna baza na 150 metara od kuća radi već šestu godinu. Ovako spora pravda ne može se smatrati pravdom. Ovaj je slučaj još jedan dokaz da hrvatski zakonodavni okvir sam po sebi, ali naročito nadzor nad njegovim poštivanjem ne garantiraju građanima obranu njihovih prava. Bez mogućnosti EFIKASNE sudske zaštite, prava koja štiti pravni poredak u Hrvatskoj nije moguće ostvariti. No, ovaj je slučaj zanimljiv i zbog velikog broja drugih nepravilnosti i nezakonitosti, koje su do danas ostale bez sankcija: Tijekom 2004. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja za zahvat proširenja eksploatacijskog polja i postavljanje asfaltnog postrojenja unutar postojećeg kamenoloma u Žminju i proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Nakon prve sjednice Komisije za procjenu Studije, investitor odustaje od proširenja eksploatacijskog polja i naloženo mu je da izradi novu Studiju utjecaja na okoliš za privremenu građevinu asfaltnu bazu za izgradnju zapadnog kraka Istarskog ipsilona. Na temelju zaključaka s druge sjednice Komisije održane 30.7.2004., Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo je Rješenje 30.7. 2004. godine (istog dana!), kojim se utvrđuje da je postavljanje PRIVREMENOG asfaltnog postrojenja unutar kamenoloma u Žminju prihvatljivo za okoliš (u Rješenju MZOPUG se navodi da se radi o privremenom postrojenju - asfaltnoj bazi u svrhu izgradnje zapadnog kraka poluautoceste Istarski ipsilon). Razlog zbog kojeg je postavljanje asfaltne baze ocijenjeno prihvatljivim za okoliš, unatoč činjenici da se nalazi na samo 150 od stambenih naselja, bila je upravo njegova PRIVREMENOST, pretpostavljajući da u tako kratkom periodu neće doći do štetnih posljedica po zdravlje okolnog stanovništva ("Planirana asfaltna baza je privremeni objekt koji će biti u funkciji do završetka zapadnog kraka Istarskog ipsilona, nakon čega će biti demontirana zajedno sa svim pratećim sadržajima", stoji u zaključku Komisije). . Osim toga, kako je stajalo u obrazloženju, "s obzirom da se radi o postavljanju privremene asfaltne baze u postojećem kamenolomu, za predmetni zahvat u postupku procjene utjecaja na okoliš nije potrebno privesti javni uvid". Takvu je odluku o izuzimanju javnosti iz postupka procjene utjecaja na okoliš osporio Upravni sud RH. Na temelju tužbe građana iz Žminja, Upravni sud donio je 19. 2. 2009. presudu kojom poništava Rješenje MZOPUG i nalaže da se cijeli postupak procjene utjecaja na okoliš ponovi te da se provede javni uvid i rasprava u postupku procjene utjecaja na okoliš za asfaltnu bazu. Unatoč tomu, asfaltna baza i dalje radi na istoj lokaciji i danas, premda je zapadni krak poluautoceste Istarski ipsilon pušten u promet u lipnju 2005. godine. Što su u tih pet godina radile nadležne državne službe da osiguraju poštivanje propisa RH i prava građana? Dodatno kršenje propisa predstavlja i konstatacija u Rješenju MZOPUG, kojim je utvrđeno da je "predmetni zahvat u skladu s prostorno planskom dokumentacijom", što nije točno jer je prema ondašnjem prostornom planu, kao i prema današnjem Prostornom planu Općine Žminj na lokaciji asfaltne baze predviđena namjena "eksploatacijsko polje", a ne "gospodarska zona" (iz PPIŽ 2002. godina: "Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine), osim ako samo polje nije PPUO/G-om predviđeno kao gospodarska zona"). Kako je bilo moguće izdati građevinsku dozvolu u suprotnosti s prostornim planom Općine? U takvim okolnostima čak ni privremena asfaltna baza nije smjela dobiti dopuštenje za izgradnju. Međutim, građevinska dozvola je izdana i to u rekordnom roku: Rješenje MZOPUG nosi datum 30.7.2004., a građevinska dozvola 12.8.2004. (12 dana)! U njoj stoji da za izdavanje građevinske nije uopće bilo potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu - jer se radi o privremenoj građevini. Međutim, nakon puštanja u promet zapadnog kraka poluautoceste Istarski ipsilon, dionica Buje-Vodnjan, Ured državne uprave u Istarskoj županiji 18. srpnja 2005. godine izdaje DOPUNU GRAĐEVINSKE DOZVOLE za dionicu Vodnjan-Pula, bez obzira što to u postupku procjene utjecaja na okoliš i Rješenjem MZOPUG to nije bilo predviđeno. Protiv dopune građevinske dozvole žalila se i Općina Žminj još 2006. godine, na što nadležni Ured državne uprave u Puli i MZOPUG nisu do danas primjereno reagirali. U međuvremenu mještani već šestu godinu trpe buku, prašinu i smrad asfaltne baze u neposrednoj blizini svojih domova, pored uobičajenog miniranja koje je dovelo do mnogih šteta na građevinama. To su neugodnosti koje oni trpe svakodnevno, no štete po zdravlje osjetit će se vjerojatno tek dugoročno i to naročito promjenama na respiratornom traktu. Mještani su se u slučaj uključili od samog početka. Svjesni svih tih nepravilnosti i pogodovanja investitoru, pisali su primjedbe, ukazivali na nezakonitost, pisali peticije, obraćali se različitim državnim institucijama koje su trebale brinuti o poštivanju zakona RH. Ali prijave koje su pisali Inspekciji zaštite okoliša, Urbanističkoj inspekciji, Građevinskoj inspekciji, Gospodarskoj inspekciji i USKOK-u , ostale su bez rezultata. U nadi da se klima u državi ipak promijenila, da se tolerancija prema korupciji i kršenju propisa smanjila, a utjecaj "kumova" oslabio, Zelena Istra će ponoviti prijavu tog slučaja nadležnima, a od Uprave za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje MZOPUG zatražiti da se nakon provedene javne rasprave u ponovljenom postupku USKRATI pozitivno rješenje. Ako svi budu samo radili posao za koji su plaćeni, asfaltna baza će biti uklonjena u najkraćem roku. Ukoliko i članovi Komisije u postupku procjene utjecaja na okoliš budu odradili svoj posao stručno i pošteno, uskratit će suglasnost za daljnji rad asfaltne baze - jer nikakvog opravdanja više nema da se asfaltnoj bazi koja postoji već 6 godina ponovo izda suglasnost za privremeno postavljanje. Samo na taj način mogu ispravili nepravdu i štete nanesene žiteljima okolnih sela žminjštine. Članovi Komisije su: Damir Rumenjak, MZOPUG, Sonja Diković, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ljiljana Dravec, Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije, Katarina Mišanović, MZOPUG, Vesna Trbojević, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, član, Aurelio Folo, prof., Općina Žminj, član, Anita Gulam, MZOPUG, tajnik. Treba napomenuti i da je jedini tadašnji član Komisije koji je bio protiv postavljanja asfaltne baze isključen iz današnjeg saziva, dok su svi ostali članovi ostali isti . Javna rasprava u okviru ponovljenog postupka PUO održava se 23. veljače u Općini Žminj. Pozivamo vas i sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi na kojoj ćemo iznijeti i na koje sve načine investitor nije poštivao mjere zaštite okoliša koje je naveo u Studiji utjecaja na okoliš. Zelena Istra - Dušica Radojčić Predstavnica građanske inicijative iz Žminja - Milka Banovac Priloge možete potražiti ovdje: Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Žminj za kemenolom Križanci: http://dl.dropbox.com/u/2945370/Izvod_iz_PPOZ.pdf Presuda kojom se poništava Rješenje MZOPUG id 30.7.2004.: http://dl.dropbox.com/u/2945370/Presuda.pdf Rješenje MZOPUG o prihvatljivosti zahvata za okoliš za postavljanje privremenog asfaltnog postrojenja unutar postojećeg kamenoloma u Žminju (u svrhu izgradnje zapadnog kraka Istarskog ipsilona): http://dl.dropbox.com/u/2945370/Rjesenje_MUOPUG.pdf