Priopćenje s konferencije za novinare koju je Zelena Istra održala u Turističkoj zajednici grada Pule 21.4.2010. godine povodom akcije senzibiliziranja javnosti o štetnosti izlova prstaca: 2010. - Međunarodna godina biološke raznolikosti Ujedinjeni narodi proglasili su 2010. godinu Međunarodnom godinom biološke raznolikosti, pozivajući čitav Svijet da se pokrene kako bi se sačuvala raznolikost života na zemlji. Taj je poziv potkrijepljen i nizom zastrašujućih indikatora koji ukazuju na povećanje negativnih pritisaka odnosno smanjenje biološke raznolikosti. Ljudske aktivnosti su glavni uzrok ubrzanog i nepovratnog gubitka raznolikosti života na zemlji. Pošto se 22. travnja obilježava Dan planeta Zemlje, odlučili smo ga posvetiti zaštiti biološke raznolikosti Jadrana, našeg ekološki i ekonomski najvrjednijeg resursa, ukazujući još jednom na jedan od značajnih uzroka smanjenja njegove bioraznolikosti - izlov prstaca. Ovo nije prvi puta da Zelena Istra pokreće akciju senzibiliziranja javnosti o tom problemu; učinili smo to prvi puta 2001., nastavili 2002. i 2003. godine, te obnovili 2005. godine. No, protuzakonito se sakupljanje prstaca nastavlja, pa smo se i ove godine odlučili za obnavljanje apela: ovoga puta su nam se pridružili i predstavnici svih institucija koje su nadležne za provedbu zakona koji štite prstace kao i turistički djelatnici. Apel koji upućujemo usmjeren je na ugostitelje koji, bez obzira na zabranu, i dalje u svojim restoranima nude prstace te na goste, čiji kratkotrajni užitak dovodi do nepopravljivih šteta. Premda je u Istri situacija daleko bolja nego li u Dalmaciji, gdje se prstaci mogu naručiti i konzumirati bez pretjerane brige o postojanju zabrane, ovime dokazujemo da možemo i trebamo očekivati više. U javnosti još uvijek postoji zabluda da je dopušten uvoz prstaca, te da se jedu prstaci iz Bosne. Brojni hrvatski propisi dokazuju suprotno: prstaci (Litophaga litophaga) su strogo zaštićena vrsta i zabranjen je izlov, prikrivanje, držanje, trgovanje, uvoz, izvoz, provoz, otuđivanje ili na bilo koji na;in pribavljanje prstaca. Propisi kojima su te zabrane utvrđene su: Zakon o zaštiti prirode (N.N. 70/05; 139/08), Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (N.N. 84/96 i dopuna 99/02), Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N.99/09), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) (N.N-"Međunarodni ugovori" br. 12/99), Pravilnik o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (N.N. 72/09) i Zakon o morskom ribarstvu (N.N. 46/97). Izlov prstaca zabranjen je i u svim Europskim državama. I naši susjedi slovenci su u ožujku 2010. započeli sa svojom prvom kampanjom osvješćivanja javnosti o štetnosti izlova prstaca. U njenoj je pripremi tijekom 2009, slovenski Državni zavod za zaštitu prirode proveo anketu na 630 ispitanika. Utvrđeno je, između ostalog da je 21% ispitanika prstace je konzumiralo poslije 2005. godine, a od toga čak njih 48% to je učinilo u Hrvatskoj! Osim nedostajuće edukacije javnosti, kao temeljni razlog za kršenje propisa vide u malim kaznama za prekršitelje. Talijani su taj problem u svojoj zemlji već gotovo u potpunosti riješili i to velikim kaznama za prekršitelje - 25.000 eura i zatvaranje restorana. Svjesni su, međutim, da kontrola treba biti konstantna, i nakon što se problem nelegalne prodaje znatno smanji, kako bi se onemogućila njegova "renesansa". Lomljenjem stijena zbog izlova prstaca uništava se biološki najaktivniji površinski sloj kamene podloge - skloništa za boravak, mrijest i razvoj mnogobrojnih vrsta riba, rakova, glavonožaca i drugih vrsta od značaja za malu privredu kao i onih koji nisu s ekonomskog stanovišta korisni, ali bez njih ne bi bilo onih koji jesu. "Prstaceroši" koji uništavaju hridinastu obalu, uzrokuju nestanak staništa za organizme od komercijalnog značaja, te nanose velike direktne štete upravo djelatnosti i egzistenciji ribara, koji bi prvi trebali stati u obranu svoje djelatnosti i budućnosti. Hridinasta obala stanište je velikog broja morskih organizama. Obraštajni organizmi pokrivaju nepravilnu površinu stijena, procjepi su sklonište za rakove i glavonošce, ribe obitavaju u tunelima. Svo to živopisno mnoštvo postoji samo prije dolaska prstaceroša. Nakon njih ostaje samo bjelilo ogoljenih stijena, morski kamenolomi, raskomadane stijene na kojima se život prije toga gradio dugi niz godina (prstacu treba 15-20 godina da naraste do one prve komercijalno interesantne veličine od 5 cm; prstaci dugački 8-10 cm stari su 70-80 godina). Uništavanjem hridinaste obale nestaju mrijestilišta i hranilišta za mnoge gospodarski važne vrste riba i time se smanjuje ribolovni potencijal priobalnog mora. Hirovi nepca razmaženih gostiju ne mogu opravdati takav nerazuman čin. Razbijanjem stijena zbog vađenja prstaca uništavaju se staništa, koja se nikad više ne mogu obnoviti. Dakle, ne radi se o tome da je ugrožen prstac kao vrsta, nego se lomljenjem stijena uništavaju najbogatija staništa u moru. Kako je to opisao dr. B. Ozretić iz IRB-a, Centra za istraživanje mora Rovinj, koji je na zapadnoj obali Istre radio na istraživanju s ciljem procjene stupnja fizičke degradacije staništa hridinaste obale zbog izlova prstaca, brzine autoregeneracije uništenih staništa te procjene brzine rasta prstaca šteta učinjenih izlovom prstaca: "Izlov prstaca moglo bi se usporediti s paljenjem šume da bi ulovili divljač. Na tom mjestu dugo ćemo ostati bez šume i bez divljači". Podaci o prekršajima i sankcijama Protuzakonito sakupljanje i prodaja prstaca nastavljaju se unatoč strogim zakonskim zabranama. Stoga je, osim nužnosti boljeg informiranja i edukacije o štetama te apela na svijest i savjest, potrebno provoditi i kontrolu na moru, na graničnim prijelazima i u restoranima. U situaciji kada svijest nije na zadovoljavajućoj razini, kada veliki broj ljudi još uvijek zbog vlastite kratkoročne dobiti svjesno sudjeluje u uništavanju života u podmorju, rad policije, carine, inspekcije zaštite prirode i ribarske inspekcija od presudne je važnosti za odgovaranje prekršitelja od prekršaja i ponavljanja djela. O pohvalnom angažmanu navedenih institucija najbolje govore podaci o prekršajima i sankcijama u proteklim godinama: Ministarstvo kulture, Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode, Odjel za inspekcijske poslove zaštite prirode Za prekršaje iz nadležnosti Inspekcija zaštite prirode propisane su kazne u visini od 25.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu osobu i 7.000,00 do 30.000,00 kuna za fizičku osobu, odnosno odgovornu osobu u pravnoj osobi. Određena je i odštetna vrijednost prstaca i ona iznosi 50,00 kuna po komadu, jedinki . Od više inspektorice zaštite prirode iz Rijeke, mr.sc. Ivanke Jelenić primili smo sljedeće podatke o procesuiranju počinjenih prekršaja počinjenih na prstacima u razdoblju 2007. do 2009. : U 2007. godini podneseno 15 Optužnih prijedloga nadležnim Prekršajnim sudovima; zaprimljene presude s izrečenim kaznama u ukupnom iznosu od 56.200,00 kuna i odštete u iznosu od 208, 850,00 kuna. U 2008. godini podneseno 9 Optužnih prijedloga nadležnim Prekršajnim sudovima, zaprimljene presude s izrečenim kaznama u iznosu od 83.000,00 kuna i odštete u iznosu od 160,300,00 kuna. U 2009. godini podneseno 11 Optužnih prijedloga nadležnim Prekršajnim sudovima i do sada zaprimljene presude s izrečenim kaznama u iznosu od 69.000,00 kuna i odštete u iznosu od 386.950,00 kuna. Značajan broj prijava iz 2009. godine još nije procesuiran. Također, za bolje razumijevanje podataka o naplaćenoj šteti počinjenoj na strogo zaštićenoj životinjskoj vrsti, treba istaknuti da se često radi o odvojenim sudskim postupcima koje vode nadležna Državna odvjetništva, te da oni često zahtijevaju dulje sudske postupke, međutim ta djela nemaju mogućnost zastare tako da su ishodi uvijek potpuni. MUP, Policijska uprava istarska PU istarska tijekom 2008. godine bilježi ukupno 54 kazneno djelo (KD) "Protuzakoniti ribolov", od čega se 15 KD-a odnosi na protuzakoniti lov, posjedovanje odnosno stavljanje u promet zaštićenih školjkaša-prstaca. Policijskim aktivnostima zaplijenjeno je ukupno 200 kg zaštićenih školjkaša-prstaca. Od ukupnog broja KD-a, na ugostiteljske objekte odnosila su se 3 KD-a, zbog stavljanja u promet prstaca tijekom turističke sezone. PU istarska tijekom 2009. godine također bilježi ukupno 54 KD "Protuzakoniti ribolov", od čega se 11 KD-a odnosi na protuzakoniti lov, posjedovanje odnosno stavljanje u promet zaštićenih školjkaša-prstaca. Policijskim aktivnostima zaplijenjeno je ukupno 207 kg zaštićenih školjkaša-prstaca. Od ukupnog broja KD-a, na ugostiteljske objekte odnosilo se 1 KD, zbog stavljanja u promet prstaca tijekom turističke sezone. Pored KD "Protuzakoniti ribolov", policijski službenici PU istarske evidentirali su tijekom 2008. i 2009. godine ukupno 28 KD „Izbjegavanje carinskog nadzora“, a koja su se odnosila na pojedinačne i organizirane grupe krijumčara zaštićenih školjkaša-prstaca izvan RH. Glede prekršaja na moru, ukupno je evidentiran 551 prekršaj u 2008. godini, odnosno 415 prekršaja u 2009. godini, te blagi pad prekršaja ukazuje na sve veću nazočnosti policije na moru i propisanih visokih kazni. Tijekom prošle godine, ribarska inspekcija Istarske županije dobila je službeno plovilo, čime se uz policiju, Lučku kapetaniju i ribarsku inspekciju povećao ukupni inspekcijski nadzor morskog ribarstva. Ministarstvo financija, Carinska uprava, carinarnica Pula Odredbom članka 240. stavak 1. točka 3. Carinskog zakona (NNRH, broj 78/99 – 138/06) propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 kuna do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako unese ili iznese, odnosno pokuša unijeti u carinsko područje ili iznijeti s carinskog područja zaštićene životinje, gljive i biljke, kao i njihove dijelove ili derivate bez odgovarajućih dopuštenja i suprotno uvjetima i načinu propisanom ovim Zakonom, te međunarodnim ugovorima ili sporazumima kojima je pristupila Republika Hrvatska. Tijekom 2007. godine nije bilo otkrivenih nepravilnosti vezanih uz nezakonitu trgovinu prstaca. U mjesecu ožujku 2008. godine na CI Kaštel Carinarnice Pula otkriven je od strane granične policije pokušaj krijumčarenja 78,90 kg školjaka od čega je bilo 55,90 kg prstaca. U veljači 2009. godine na CI Luka Split Carinarnica Split otkriven je pokušaj krijumčarenja školjaka u ukupnoj količini od 17,08 kg od čega 3,44 kg prstaca. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava ribarstva, Sektor ribarske inspekcije, Odjel ribarske inspekcije na moru, PU Pula Zakon o morskom ribarstvu utvrđuje naknadu štete u iznosu od 5.000,00 kn po kilogramu prstaca. Viši ribarski inspektor Dean Aćimov ističe da su nelegalnim izlovom prstaca najviše oštećeni upravo ribari, a od njih im stiže najmanja pomoć. Dobar dio prstaca krijumčari se u Sloveniju, gdje prodaja prstaca nije kazneno djelo, a novčane sankcije za prekršaj su male. Plaćanje kazni je za slovenske ugostitelje isplativije je od odustajanja od prodaje prstaca. Prema Zakonu o morskom ribarstvu, izlov školjkaša dozvoljen je na cijeloj zapadnoj obali Istre, od Rta Barbariga do granice jer se to područje nalazi pod monitoringom. Za razliku od toga, u cijeloj je Dalmaciji izlov školjkaša dozvoljen samo na tri lokacije! Dakle, školjaka nam ne nedostaje te treba iskoristiti i promovirati izlov i konzumiranje dopuštenih školjkaša. Zajednički apel Ponuda i potražnja, dakle, još uvijek postoje i one se u velikoj mjeri povećavaju upravo u turističkoj sezoni. Stoga su se ovom zajedničkom apelu pridružile i Turistička zajednica Istarske županije i Turistička zajednica grada Pule. Alternative prstacima u ugostiteljskoj ponudi su brojne. U Jadranu postoji mnogo jestivih školjki, vrlo ukusnih poput kapasanti, kamenica, dondola, dagnji ili mušula. Neke se od njih mogu i uzgajati u uzgajalištima i dosegnuti veličinu primjerenu komercijalnom iskorištavanju za samo dvije godine. Većina istarskih ugostitelja ne služi prstace, a neki su podržali našu akciju od prije nekoliko godina i istaknuli u svojim restoranima naljepnicu "Ne služimo prstace" - koju smo ove godine ponovo proizveli. Turističke zajednice Istre i Pule pozivaju i ostale ugostitelje da u svojim restoranima istaknu naljepnicu, koju mogu zatražiti u Zelenoj Istri. Pridruživanjem akciji gradi se image održivog turizma i ugostiteljstva, prijateljskog prema prirodi, koji sve veći broj posjetitelja zna cijeniti, i stvara klima javne osude, nepovoljne za ponudu i potražnju prstaca. Ostale turističke zajednice u Istri mogu se akciji priključiti objavljivanjem rješenja naljepnice u promotivnim materijalima i na svojim internetskim stranicama ili tiskom i distribucijom putem svojim info-punktova prospekta "Njihov je život u vašim rukama", kao što je to učinila TZ Pule. Što mogu učiniti građani Svi se građani mogu odazvati apelu UN-a za očuvanjem bioraznolikosti, ali i našeg mora; za sve dojave povodom nezakonitog ribolova,odnosno izlova zaštićenih svojti (prstaca), građani se mogu obratiti na broj 92 koji pokriva sve policijske postaje. Te dojave će odmah biti proslijeđene u rad nadležnoj policijskoj postaji. Osobni doprinos pojedinca možda može izgledati mali, ali oni dobivaju veliki značaj kada su brojni - tada se pretvaraju u izniman kolektivni doprinos. Sudionici konferencije za medije: Ministarstvo financija, Carinska uprava, Carinarnica Pula Alen Benazić, pomoćnik pročelnika Mauro Mihovilović, načelnik Odjela za nadzor MUP, Policijska uprava istarska Emir Jakupović, Sektor krim. policije Dragan Stipanović, Sektor za granicu Turistička zajednica Istarske županije Tomislav Popović, direktor Turistička zajednica grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica Zelena Istra Dušica Radojčić, predsjednica