Udruga "Zelena Istra" je u suradnji s udrugom za biološka istraživanja "Biom", hotelijerskom kompanijom "Maistra d.d." te Turističkom zajednicom Rovinj u petak 21.svibnja u rovinjskom hotelu "Park" organizirala tribinu pod nazivom "Upravljanje populacijama ptica u gradskim parkovima i ostalim zelenim površinama". Povod za organiziranje predavanja bio je Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj koji se obilježavaju 22.svibnja. Predavanje je bilo usmjereno na komunalna, hotelijerska i privatna poduzeća te na gradske i općinske urede koji upravljaju i održavaju parkove i ostale gradske i prigradske zelene površine. Danas se zna da zaštite prirode nije učinkovita ukoliko se provodi samo u ograničenim zaštićenim područjima već bi se trebala uklopiti u sve segmente i sektore ljudske djelatnosti kako bi se osiguralo održivo korištenje prirodnih dobara. Predavači Antica Čulina, MSc. biol, te Ivan Budinski, dipl.ing.šum, obrazložili su važnost parkova kao centre biološke raznolikosti u urbanim sredinama i njihov značaj kao staništa ptica. Naglasili su da je prilikom upravljanja parkova nužno izvršiti preliminarna istraživanja kako bi se mogle postaviti utemeljene smjernice i ciljevi daljnjeg razvoja te naveli savjete kojima se može poboljšati bioraznolikost ptica u parkovima. Osim u gradskom parkovima one su provodljive i na privatnim okućnicama i vrtovima, pa ukoliko želite uživati u vrstama ptica koje su do sada bile rijetke ili u malom broju se pojavljivale, evo nekoliko od njih: 1)Prilikom uređenja parkova i vrtova potrebno je voditi računa da budu zastupljeni svi slojevi vegetacije, od višeg drveća preko grmlja do nižeg zeljastog bilja jer se na taj način zadovoljavaju potrebe za gnježđenjem i hranjenjem svih vrsta ptica, iako se ipak u gradskim sredinama ne mogu očekivati ptice koje gnijezde na tlu zbog velikog broja predatora poput kućnih mačaka i pasa. Sadnja grmlja privući će ptice poput slavuja, crvendaća i crnokape grmuše. Ukoliko je to moguće, na mjestima gdje ne predstavljaju opasnost, poželjno je ostavljati stara stabla i suhe grane jer se u njima gnijezde i kukcima hrane ptice dupljašice poput djetlića i plavetne sjenice. 2)Preporučuje se odabir autohtonih vrsta bilja, a poseban je naglasak na vazdazelenoj vegetaciji (čempres, bor) jer ona predstavlja zimi sklonište i povoljna je za gnježđenje. Sađenjem bora i čempresa privući će se žutarica, kos i zelendur. Također, preporučuje se sadnja biljaka koje daju plodove za hranu poput bršljana i tetivike. 3)Tlo je parkovima često loše kvalitete zbog uklanjanja otpalog lišća i pokošene trave te se na taj način onemogućuje vraćanje hranjivih tvari razgradnjom u tlo i smanjuje se broj kukaca kojima se ptica hrane. Stoga je preporučljivo puštati otpali listinac ispod stabala. 4)Kod kreiranja rasporeda staza u parkovima poželjno je da neka mjesta u parka budu manje posjećena kako bi se mogle gnijezditi ptice osjetljive na uznemiravanje poput rusog svračka i strnadice. 5)Ptice otvorenih staništa privuće će otvoreni dijelovi u parku ili vrtu gdje je poželjno travnjake kombinirati s kamenjarama s posađenim niskim biljem. 6)Park ili vrt poželjno je izolirati od okoline živicom ili zidom kako bi se smanjila buka koja dolazi s ulice ili ceste i uznemiruje ptice 7)Za izvođenja radova u parku ili vrtu trebali bi se birati zimski mjeseci kada se ptice ne gnijezde, a i biljke tada najbolje podnose orezivanje. 8)Za hranjenje ptica potrebno je izbjegavati stari kruh jer njega jedu samo golubovi i vrapci kojih u gradskim sredinama ionako ima previše, već bi se trebala koristiti hrana za divlje ptice koja se može nabaviti u zoo trgovinama. 9)Kućice za ptice predstavljaju zamjenski element za suha stabla u parkovima za ptice koje se gnijezde u dupljama. Trebalo bi ih postaviti tako da budu nedostupne za mačke, a isto tako pripaziti na dimenzije i promjer otvora kućice. Tako će u kućici otvora promjera 29-30 mm gnijezdo sviti sjenica, dok će sivi ćuk izabrati promjer otvora od 7-8 cm. 10)Vrste ptica koje gnijezde na građevinama danas su jako ugrožene zbog izgleda današnjih zgrada, no postavljanjem kućice za ptice pod strehu krova mogu se spasiti sivi ćuk, čavka, modrokos i bijela pastirica. Na sjeveru Europe ovo je vrlo popularno pa ljudi znaju imati i čitave kolonije, primjerice, čiopa na svojoj kući. Cilj da se do ove 2010. godine smanji gubitak vrsta, staništa i ekosustava uzrokovan ljudskom djelatnošću nije postignut, već upravo suprotno indikatori upućuju na pojačani pritisak na život na Zemlji.Dok ankete pokazuju da bi se građani voljeli aktivno uključiti u zaštitu biraznolikosti,ali se smatraju nedovoljno obavješteni što učiniti. Stoga, za sve one voljne aktivnog sudjelovanja u zaštiti biološke raznolikosti,ovih nekoliko smjernica je relativno lako izvedivo,a mnogo znače za ornitofaunu u gradskim sredinama.