Pokušaj da se izgradnja nove, 4 puta veće termoelektrane na ugljen u Plominu nazove rekonstrukcijom TE Plomin 1 obmana je i pokušaj da se zaobiđe prostorno-planska dokumentacija na snazi u Istarskoj županiji, za koju je Ministarstvo zaštite okoliša u postupku odobravanja utvrdilo da je u skladu s Program prostornog uređenje RH. Postupak procjene utjecaja na okoliš nije se ni smio pokretati s obzirom da važeći Prostorni plan Istarske županije ne omogućava izgradnju TE snage 500 MW na ugljen. Nije bilo nikakve sumnje u mišljenje lokalne javnosti o izgradnji nove termoelektrane na ugljen snage 500 MW nu Plominu na javnim raspravama u Plominu 27. i Labinu 28. listopada 2011. Brojni su se građani gotovo jednoglasno usprotivili novoj velikoj prijetnji u svom okruženju. Bezuspješni su bili pokušaji predstavnika izrađivača studije utjecaja na okoliš, tvrtke Ekonerg, da uvjeri prisutne na obje rasprave u to da se ne radi o novoj termoelektrani nego zamjeni postojeće kao i u neškodljivost postrojenja po zdravlje. Neuvjerljivosti je doprinijela činjenica da je ista tvrtka izradila i studiju utjecaj na okoliš za tvornicu Rockwool, a općem nepovjerenju i neispunjeno HEP-ovo obećanje iz prošlosti prilikom gradnje TE Plomin 2 o "prijateljskom okruženju" - nizu obećanih i neostvarenih projekata kojima se trebao povećati standard života lokalne zajednice. Prostorni plan Istarske županije ne dopušta povećanje kapaciteta termoelektrana Plomin ni ugljen kao energent Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prostorno planiranje i zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša su u ingerenciji županija, pa je svako nametanje rješenja Istarskoj županiji protivno Prostornom planu protuzakonito. HEP je 2007. godine zatražio izmjene Prostornog plana Istarske županije kojima bi se omogućila izgradnja TE na ugljen snage 500 MW koju bi pokretao ugljen, priznavši time da takva mogućnost u Prostornom planu Istarske županije donesenom 2002. godine ne postoji. Istarska županija nije udovoljila tom zahtjevu HEP-a i PPIŽ 2008. godine izmijenila tako da je za Plomin 3 predvidjela energent plin, a kao ukupnu maksimalnu snagu za plominske termoelektrane utvrdila 335 MW. U tijeku je izrada izmjena i dopuna PPIŽ te strateške procjene utjecaja na okoliš. Ni u odluci o izradi Izmjena i dopuna PPIŽ, niti u Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš sustavnih Izmjena i dopuna PPIŽ kao ni u Odluci o sadržaju strateške studije za sustavne Izmjene i dopune PPIŽ ne spominje se područje energetike u smislu povećanja kapaciteta termoelektrana i zamjena energenta plina ugljenom već isključivo "analiza energetskih mogućnosti (obnovljivi izvori energije) i zbrinjavanje energetski vrijednog otpada u IŽ". Stoga je pokušaj da se izgradnja nove, 4 puta veće termoelektrane na ugljen od TE Plomin 1 nazove rekonstrukcijom obmana javnosti i pokušaj da se zaobiđe prostorno-planska dokumentacija na snazi u Istarskoj županiji, za koju je Ministarstvo zaštite okoliša u postupku odobravanja utvrdilo da je u skladu s Program prostornog uređenje RH. Postupak procjene utjecaja na okoliš nije se ni trebao pokretati s obzirom da važeća prostorno-planska dokumentacija ne omogućava takav zahvat. Utjecaj na zdravlje u Studiji utjecaja na okoliš minoriziran Jeftiniji energent donosi veći profit. No, višu cijenu u zdravlju plaćaju stanovnici pod utjecajem termoelektrane, a to se se sigurno ne odnosi samo na stanovnike istočne Istre. Područje utjecaja elektrane daleko je šire. Ljudi će cijenu plaćati u bolestima, a društvo za njihovo liječenje. Utjecaj na zdravlje u istoimenom se poglavlju Studije utjecaja na okoliš nastoji umanjiti i učiniti zanemarivim. Navodi se nedostatak praćenja stanja zdravlja i studija provednih lokalno, što je bitni nedostatak Studije jer takvi podaci postoje. Dr. Lucijan Mohorović s riječkog Medicinskog fakulteta radio je istraživanje o utjecaju sagorijevanja ugljena odnosno fosilnih goriva na populaciju trudnica, što je samo jedan od mnogih radova koji ukazuju na štetno djelovanje na majke tijekom trudnoće ali i o utjecaju na razvoj fetusa i posljedice za njihov daljnji razvoj te djece. Taj je rad dobio Prvu nagradu na XXIV Internacionalnom kongresu"Fetus kao pacijent" 2008. god u Frankfurtu. Taj rad i nekoliko zadnjih objavljenih radova pokazuju statističku značajnu povezanost produkata sagorijevanja ugljena na tijek i ishod trudnoće (pobačaji, mrtvorođenost i iznenadnu neobjašnjivu smrt u majki i "smrti djeteta "u kolijevci , vidi: www.mdpi.com/1660-4601/7/12/4203/pdf) Nedostaje usporedba utjecaj plina i ugljena na okoliš U prijedlogu najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s obrazloženjem ponuđena su različita tehnološka rješenja samo jedne varijante - one na ugljen. Na taj je način izigrana odredba Uredbe o procjeni utjecaj zahvata na okoliš koja nalaže da varijantna rješenja i njihov utjecaj na okoliš obavezni dijelovi studije utjecaj na okoliš. Studija utjecaja na okoliš ne donosi usporedbu utjecaja na okoliš plina i ugljena kao energenta termoelektrane, pa se ni ne zna zašto je kao najbolja alternativa izabran ugljen. Jedini argument je Energetska strategija RH - za koju nije napravljena procjena utjecaja na okoliš. U poglavlju 4.13 se na jednoj i pol stranici opisuje načelno razlika između plina i ugljena odnosno zagovara ugljen kao energent u odnosu na plin, a kao glavni argumenti navode se "društveno prihvatljivi rizik" po zdravlje i okoliš kao i argument "ako ju ne izgradimo mi, izgradit će ju netko drugi". Prema Uredbi o procjeni utjecaj zahvata za okoliš, studije utjecaja na okoliš moraju sadržavati opis stanja u okoliša za varijantu »ne činiti ništa«. Varijanta "ne činiti ništa" značila bi opis stanja u okolišu ukoliko se ne izgradi Plomin 3. U tom bi se slučaju stanje okoliša znatno poboljšalo jer bi se Plomin 1, termoelektrana sa značajnim negativnim utjecajem na okoliš, zbog dotrajalosti zatvorila do 2015. godine i ostala bi samo TE 2 s mnogo manjim negativnim utjecajem na okoliš. Međutim, i ovdje se izrađivač "poigrao" pa je kao varijantu "ne činiti ništa" uzeo trenutni kumulativni utjecaj na okoliš postojećih TE Plomin 1 i 2, bez spominjanja nužnosti zatvaranja Plomina 1. Iz te perspektive situacija s izgradnjom TE Plomin 3 izgleda povoljnija. Hoće li Istarska županija iskoristiti mogućnost izjašnjavanja građana na referendumu? Očito je da službeno protivljenje Istarske županije novoj TE velike snage na ugljen ne nailazi na razumijevanje na državnoj razini. Hoće li Županija imati hrabrosti i volje provesti referendum o tom pitanju, za koji je već ostvaren osnovni preduvjet - prikupljeno je više od 1/3 potpisa vijećnika Županijske skupštine, ili će se povući uz neki prikladni izgovor i prikloniti igri moćnih političkih i gospodarskih igrača? A građane ostaviti na milost i nemilost novom velikom zagađivaču.