Izvještaj s okruglog stola "Prekogranična razmjena iskustva o utjecajima predloženog zahvata izgradnje LNG terminala u Tršćanskom zaljevu" U Hrvatskoj je od 15. rujna do 15. listopada 2011. godine održana prekogranična javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš zahvata izgradnje off-shore terminala za ukapljeni prirodni plin u Tršćanskom zaljevu. Konvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo konvencija) utvrđena je obaveza pružanja javnosti susjedne zemlje jednakih mogućnosti sudjelovanja u proceduri procjene utjecaja na okoliš, kao i domaćoj javnosti, što se u ovom slučaju nije dogodilo, jer cjelovita Studija utjecaja na okoliš nije prevedena na hrvatski, dok je tzv. "javna rasprava" u Hrvatskoj organizirana više od 5 godina kasnije od javne rasprave organizirane u Italiji, te sadržajno nije zadovoljila zahtjeve kvalitetnog informiranja. Javna je rasprava u Hrvatskoj prošla gotovo neprimijećeno za razliku od onih u Italiji i Sloveniji, gdje se o tom problemu razvila vrlo intenzivna javna polemika. Da bi se hrvatskoj javnosti pružila cjelovita informacija o mogućim utjecajima predloženog zahvata izgradnje LNG terminala na samo 9 km od istarske obale, Grad Umag i Zelena Istra organizirali su 16. prosinca 2011. godine okrugli stol pod nazivom "Prekogranična razmjena iskustva o utjecajima predloženog zahvata izgradnje LNG terminala u Tršćanskom zaljevu", na kojem su sudjelovali Vili Bassanese gradonačelnik Umaga, Igor Kolenc, gradonačelnik Izole, Fabio Longo, pročelnik u Općini Muggia i vijećnik Pokrajine Trst, Josip Zidarić, pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije, Adriano Bevilacqua, Carlo Franzosini i Giorgio Trincas, predstavnici Grupe stručnjaka za LNG terminal Trst, Karel Lipič, predsjednik Zveze ekoloških gibanj Slovenije, i Dušica Radojčić, predsjednica Zelene Istre. Očekivano, najveću su pažnju privukli predstavnici Grupe stručnjaka za LNG terminal Trst (Tavolo Tecnico Rigassificatore Trieste). Radi se o 17 priznatih stručnjaka i 6 osoba za tehničku podršku iz Italije i Slovenije iz različitih područja znanosti (eminentni stručnjaci s područja biologije mora, kemije, nuklearne fizike, geologije i geofizike, oceanografije i meteorologije, hidrodinamike, protupožarne zaštite energetskih postrojenja itd.), koji su se udružili da bi kao građani, dobrovoljno i besplatno, ocijenili utjecaj na okoliš terminala za ukapljeni prirodni plin koji se planiraju u Tršćanskom zaljevu. Svoj rad temelje na dokazivim činjenicama i racionalnim i objektivnim stavovima, te na ukazivanju na činjenice koje su u studijama utjecaja na okoliš prešućene. Rezultate svojih istraživanja smatraju neutralnim instrumentom na raspolaganju svima koji su zainteresirani za shvaćanje i objektivnu procjenu posljedica realizacije LNG postrojenja u Tršćanskom zaljevu. Moderator okruglog stola, novinar Elio Velan, u uvodnom je dijelu rekao da se u Hrvatskoj malo zna i govori o mogućim negativnim utjecajima LNG terminala čija se izgradnja planira u Tršćanskom zaljevu. U Sloveniji i Italiji, gdje već godinama postoji snažno protivljenje lokalnih gradskih uprava i struke, izrađivači studija utjecaja na okoliš koje financiraju investitori nastoje uvjeriti javnost u njihovu neškodljivost, koristeći se pritom prikrivanjem činjenica koje govore suprotno. Stoga je kao cilj okruglog stola naveo prekograničnu razmjenu informacija o utjecajima takvih postrojenja u malom zatvorenom i osjetljivom sjevernom Jadranu. U pozdravnom govoru gradonačelnik Umaga Vili Bassanese je rekao da je cilj okruglog stola saznati ono što se prešutjelo o mogućim utjecajima LNG terminala. U tako malom moru kao što je sjeverni dio Jadrana, zajedničkom dobru svih država na njegovim obalama, kazao je, jedina održiva perspektiva je suradnja u izgradnji zajedničke održive budućnosti. Gradonačelnik Izole Igor Kolenc u svom je nastupu iznio snažno protivljenje mogućnost izgradnje takvog postrojenja u Tršćanskom zaljevu, koji ne samo da lokalnom stanovništvu ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost već ugrožava postojeću kvalitetu života i napore u pravom smjeru. Ne smijemo dopustiti moćnim kompanijama, završio je, da nam samo zbog svog interesa nametnu budućnost kakvu ne želimo i od koje ćemo trpjeti samo štete. Fabio Longo, pročelnik u Općini Muggia i vijećnik Pokrajine Trst još je snažnijim riječima opisao podmukao način na koji se u Italiji odvijao proces ishodovanja dozvola za dva planirana LNG terminala. Općina Muggia podnijela je tužbu zbog neistinitosti podataka iz studije utjecaja na okoliš i dobila spor, da bi investitor u novoj studiji opet koristio iste lažne podatke. Istaknuo je neke od tih lažnih podataka, poput onog najapsurdnijeg da bura u Tršćanskom zaljevu ne puše jače od 35 km/sat. Europsku komisiju, kojoj su prijavili slučaj, optužio je za korupciju zbog držanja slučaja u ladici, kao i talijansku nacionalnu politiku koja, protivno željama građana i lokalne uprave, gura ove projekte. Josip Zidarić, pročelnik Odjela za održivi razvoj Istarske županije, rekao je da su prvu informaciju i dokumente - studiju utjecaj na okoliš za LNG terminal na talijanskom jeziku dobili neposredno pred javnu raspravu u postupku prekogranične procedure procjene utjecaja na okoliš u rujnu 2011. Izlaganje je zaključio utvrdivši da se ovakav okrugli stol trebao održati prije šest godina, kada je za isti terminal započela javna rasprava u Italiji, te da strahuje od mogućih havarija poput one broda Und Adryatic na putu za tršćansku luku, koji je danima gorio pred pulskom obalom bez pravovremene reakcije i pomoći u gašenju, koje je organizirano slabim lokalnim snagama. Od predstavnika Grupe stručnjaka za LNG terminale Trst prvi je govorio Adriano Bevilacqua, istaknuvši da je od fundamentalne važnosti informacije o utjecaju LNG terminala podijeliti među predstavnicima tri obalne države, ali su se ovakvi prekogranični razgovori trebali dogoditi mnogo prije jer je u Italiji i Sloveniji tema LNG terminala aktualna već godinama. Dobra stvar za Hrvatsku je što je Grupa stručnjaka za LNG terminale Trst dvije godine radila na istraživanju utjecaja LNG terminala, pa danas mogu zainteresiranoj hrvatskoj javnosti staviti na raspolaganje rezultate tih istraživanja. Istaknuo je dva osnovna problema kad su u pitanju LNG terminali – pitanje sigurnost i štetni utjecaj na morski ekosustav. Kad je sigurnost u pitanju, najvažnija je prevencija jer je pokušati smanjiti gubitke kad se nesreća dogodi zapravo prekasno jer se radi o velikom trošku koji se mjeri ljudskim gubicima i velikim materijalnim štetama. Osnovna primjedba, kad su studije utjecaja na okoliš za planirane LNG terminale u pitanju, je loše obrađeno upravo pitanje sigurnosti. U svojim izvještajima Grupa stručnjaka upozorava na sve izostavljene i prešućene sigurnosne aspekte. Drugi značajni negativni utjecaj odnosi se na ispuštanje pothlađene i klorirane vode koja se koristi za uplinjavanje, čije su se štetne posljedice već manifestirale u moru oko LNG postrojenja na ušću rijeke Pad. O tome je podrobnije izvijestio Carlo Franzosini, upotpunivši svoje riječi fotografijama onečišćenja koje je proizveo off-shore LNG terminal na 12 milja od kopna ispred ušća rijeke Pad. More odnosno morska voda je zajedničko dobro koje se u ovakvim postrojenjima koristi u velikim količinama i potpuno besplatno, a u okoliš vraća "mrtva" odnosno sterilizirana. Dnevna potrošnja jednog postrojenja je 500.000 kubika morske vode koja se u okoliš vraća beživotna, bez planktona i organizama neophodnih za održavanje zdravog ekosustava mora. Premda postoji tehnologija kojom bi se uplinjavanje moglo izvoditi i bez korištenja morske vode, već u upotrebi na LNG terminalu u Ligurskom moru, investitor u osjetljivom sjevernom Jadranu ipak planira tehnologiju korištenja i steriliziranja morske vode – jer je jeftinija. Franzosini smatra da bi korištenja morske vode za uplinjavanje trebalo zabraniti zbog značajnog negativnog utjecaja, u što više nema nikakve sumnje nakon što se značajni negativni utjecaj manifestirao na izgrađenom LNG terminalu na sjeveroistoku Jadrana i nakon što su za onečišćenje okoliša na sudu završila dva čelnika tvrtke. Upozorio je, također, i na neke druge neistine, koje su iznijete u studiji utjecaja na okoliš kako bi se umanjila ozbiljnost posljedica po okoliš, poput neistine o ostatnom kloru i "vodi poput one u vodovodu" ili izbjegavanju navođenja toksičnih supstanci. Giorgio Trincas govorio je o plinu kao "dobrom" energentu s gospodarskog i strateškog aspekta, ali i o o zastarjelosti fiksnih terminala za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina. One ne spadaju u budućnost, tvrdi Trincas, već u prošlost. Fiksna postrojenja su zbog problema sigurnosti, domino efekta u slučaju akcidenata, okolišnih problema i iznimne skupoće (od oko 1 milijarde eura) neracionalni odabir. Budućnost je u pokretnim strukturama odnosno brodovima s postrojenjem za uplinjavanje LNG-a, koji se sidre i isporučuju plin prema potrebama, ne koriste morsku vodu, sidre se daleko od obale i zbog toga su veće sigurnosti. Karel Lipič iz Zveze ekoloških gibanj Slovenije podsjetio je na sve što su organizacije za zaštitu okoliša iz Slovenije, Italije i Hrvatske od 2006. godine, kada je u Italiji organizirana javna rasprava o LNG terminalima na kopnu i na moru, učinile le po pitanju osvješćivanja javnosti u tri države o štetnim utjecajima tih postrojenja, te o talijanskom kršenju Espoo konvencije. Dušica Radojčić govorila je o nedostacima prekogranične procedure procjene utjecaj na okoliš, o tri pritužbe koje su organizacije za zaštitu okoliša zajedno uputile Europskoj komisiji zbog talijanskog kršenja međunarodnih normi, složivši se s Fabiom Longom, koji je u pitanje doveo nepristranost Europske komisije kad je u pitanju ovaj slučaj. Radojčić će zaključke okruglog stola uputiti Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva radi uvrštavanja iznesenih podataka u primjedbe u sklopu prekogranične procjene utjecaja na okoliš. Istaknula je kako se je hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša LNG terminal na Krku, dvostruko većeg kapaciteta od onog u Tršćanskom zaljevu, 2009. godine ocijenilo "prihvatljivim za okoliš", te se sada ne nalazi u situaciji da može čista obraza osporavati izgradnju LNG terminala uz zapadnu obalu Istre zbog značajnih negativnih utjecaja. U diskusiju su se uključili Aurelio Juri, bivši gradonačenik Kopra i član slovenskog Parlamenta, Danilo Latin, predstavnik mjesnih ribara, Luciana Foschin, predstavnica "Prekogranične mirovne grupe" i Tanja Vrbat, saborska zastupnica, koja je izjavila da će se osobno založiti da se iznesene informacije o utjecaju predloženog LNG terminala dostave novoj Vladi, te predložiti sastanak političkih predstavnika tri države po tom pitanju. Predstavnici Grupe stručnjaka za LNG terminale Trst izrazili su spremnost da rezultate svojih istraživanja iznesu i pred hrvatskim predstavnicima struke i politike, kao što su to učinili i u Italiji i Sloveniji.