Udruge "Za Sisplac" i Zelena Istra organizirale su 3. veljače 2012. u hotelu "Pula" javnu tribinu o planu izgradnje novog gradskog pročistača u najljepšoj rekreacijskoj zoni u gradu – šumi Lungomare. Interes za temu bio je velik, na tribini je sudjelovalo preko stotinu građana koji su se u diskusiji nakon prezentacije jednoglasno izjasnili protiv izgradnje novog pulskog pročistača na gradskoj šetnici i plaži Lungomare. Svatko s imalo razuma zna da je uređaj za fekalne vode gradskom šetalištu najgora moguća lokacija. Grad Pula i komunalno poduzeće Herculanea nastoje, pak, uvjeriti građane kako je upravo ta lokacija najbolja, ali građani ne nasjedaju na idilične zelene sličice budućeg pročistača s dječjim igralištem na krovu. Nitko normalan ne bi u svom dnevnom boravku izgradio zahodsku školjku, primijetio je netko. A to je upravo ono što Grad Pula predlaže Puljanima. Šuma koju najviše volimo u prilično je zapuštenom stanju, pa nam se plasira i ucjena da će se s izgradnjom pročistača dogoditi i uređenja i obnova šume. Tu neinteligentnu manipulaciju otklonio je i sam izrađivač studije obnove šume koji je potvrdio kako obnova šume nije, naravno, uvjetovana izgradnjom pročistača. Prezentaciju za građane predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić započela je primjedbom na formalno iskazanu želja Grada Pule da u odlučivanje o lokaciji pročistača uključi sve dionike u "jer im važan konsenzus". Da im je konsenzus zaista bio važan, primijetila je Radojčić, u više od 15 godina koliko se planira pročistač organizirali bi barem jednu javnu raspravu. Niti jedna javna rasprava nije nikad organizirana. Od 19. prosnica do 15. siječnja 2012. objavljeni su neki dokumenti na internetu i to u vrijeme praznika, a pristigle primjedbe nisu uopće razmatrane. Naime, samo 7 dana nakon isteka roka za komentiranje prijedloga pročistača u šumi, gradonačelnik je donio odluku o usvajanju tog plana – bez spomena o pristiglim primjedbama. Nastavila je postavljanjem pitanja o tome zašto je, od svih mogućih, Grad odabrao varijantu pročistača baš u šumi Lungomare? Zašto je propuštena prilika da se fekalije konačno isele iz te zone? Odgovore je potražila i u mogućim pregovorima s pulskom cementarom, koja je vlasnik zemljišta na Valkanama, gdje se planira pročistač, i druge potencijalne lokacije, cementarinog kamenoloma Max u industrijskoj zoni. Zbog čega bi ukopani pročistač na Valkanama bio bolji ili jeftiniji od isto takvog u bivšem kamenolomu Max na Stoji, koji je iscrpljen i sprema mu se prenamjena. Radi se o više od 10 hektara zemljišta pa zašto se onda ne bi na 1,5 hektaru smjestio pulski pročistač? Je li to stoga što cementara na tom području planira graditi stambene i turističke objekte ili prodavati zemljište s tom namjenom, pa ne žele da im cijenu spušta pročistač u blizini? Netko mora štititi interese cementare. Samo što to ne bi trebao biti Grad Pula, Grad Pula trebao bi štititi javni interes. Postavila je i drugo zanimljivo pitanje koje su neki novinari u medijima postavili još 2006. godine: kako je uopće moguće da je cementara postala vlasnik kamenoloma? Mineralne sirovine u vlasništvu su RH i za njihovu se eksploataciju dobiva koncesija. Kako je moguće da je Hrvatski fond za privatizaciju dozvolio da u pretvorbu uđe kamenolom koji je u pravilu uvijek u vlasništvu Republike Hrvatske. U jednom od prvih prijedloga novog GUP-a zona kamenoloma bila je namijenjena u sportsko-rekreativne svrhe. To se s vremenom promijenilo pa je na prezentaciji UPU-a "Kamenolom Max" u ožujku 2011. godine, ta zona predviđena za izgradnju trgovačkih i smještajno-ugostiteljskih sadržaja te stambene zone. Tom prenamjenom vlasnici cementare ostvaruju golemu korist s obzirom na to da su cijene građevinskog zemljišta i više stotina eura po metru. A cementara na tom području ima više od sto tisuća četvornih metara. I u normalnim situacijama je potrebna zdrava doza skepticizma prema načinu na koji se izrađuju prostorni planovi ili troši javni novac. Nažalost, živimo u državi u kojoj su u posljednjih 20 godina na prvom mjestu bili prvenstveno privatni, a ne javni interesi, tako da je u ovom slučaju, s obzirom na poznate činjenice, potrebna jako velika doza skepticizma. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju nije samo način da se kontrolira rad javne uprave nego prije svega način da se utvrdi što je to javni interes. Jer, pokazalo se mnogo puta, Grad Pula nije u stanju identificirati niti provoditi javni interes. Zašto nije organizirano civilizirano sudjelovanje odnosno dijalog sa zainteresiranom javnošću, zašto se izbjegava otvorena rasprava, zašto se izbjegava kritika koja može iznjedriti bolje rješenje? Vremena za raspravu i promjenu lokacije u proteklih 15 godina bilo je napretek. U to vrijeme bilo je mnogo više opcija ili varijanti lokacija pročistača: osim kamenoloma, tu je bio Kaštijun, Dolinka, Muzil, a spominjala se mogućnost izgradnje dva pročistača, jedan za sjeverni, a drugi za južni dio grada. Radojčić je izrazila i čuđenje činjenicom da je u srpnju 2011. godine tvrtka Istracement nekretnine d.o.o. financirala izradu Idejnog rješenja uređaja za pročistač otpadnih voda "Valkane", na što je su prisutni reagirali negodovanjem. Udruga "Za Sisplac" još je 2007. godine gradonačelniku i svim gradskim vijećnicima poslala otvoreno pismo kojim su tražili odgovor na pitanje: "U čijem je interesu da se novi I. i u budućnosti II. stupanj pročišćavanja otpadnih voda planira u jedinoj rekreacijskoj zoni grada - prekrasnoj borovoj šumi Lungomare?" Tijekom javne rasprave o GUP-u 2008. izašli su sa zahtjevom da se ne radi na lokaciji buduće park šume Lungomare. Zelena istra je 2008. u primjedbama na GUP pisala: "Za lokaciju potpunog mehaničkog i biološkog pročišćivača predvidjeti više mogućih lokacija izvan rekreacijske zone Lungomare." GUP-om iz 2008. , još uvijek važećim, utvrđeno je da se pročistač iz šume Lungomare mora izmjestiti najkasnije do 2017. godine. Kako je moguće da su se neke predradnje kao što je izgradnja sustava kolektora i crpnih stanica radila za pročistač na Valkanama ako je to suprotno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Tko je odgovoran za protuzakonitost? U prezentaciji novog pročistača suvremene membranske tehnologije, kakav se planira u šumi, Grad Pula nastoji uvjeriti javnost o njegovoj potpunoj neškodljivosti, te navodi neke primjere pročistača iste tehnologije u Genovi i Bresci. Zelena Istra je nazvala nadležni odjel za vode i pročišćavanje Grada Genove, raspitavši se o pročistaču, kao i kod tvrtke Mediterranea delle Acque, nadležne za upravljanje suvremenim membranskim pročistačem Quinto u Genovi. Potvrdili su da se radi o pročistaču kakav se planira i u šumi Lungomare, te da su se u oko godinu dana, koliko je pročistač u pogonu, javljali izvjesni problemi. "Izvjesni" problemi odnosili su se na nepodnošljivi smrad, ne samo po fekalijama nego po nekoj vrsti kiseline "zbog koje peku oči, nos i grlo" , kako kaže predstavnica okolnih stanara, koji su zbog toga podnijeli tužbu. Cijeli intervju na talijanskom jeziku pogledajte ovdje: http://www.youtube.com/watch?v=mMJXMmdJmVg&feature=related Nakon uvodnog dijela, Radojčić je predstavila rješenja Urbanističkog plana uređenja "Lungomare" koje predlaže Grad Pula. Prezentaciju možete pogledati ovdje: http://dl.dropbox.com/u/2944584/UPU_Lungomare_03022012.pdf Uslijedila je diskusija i konstruktivni komentari prisutnih građana, koji su napunili salu hotela "Pula". Stanovnik Uskočke ulici podsjetio je na slučaj svoje stambene zgrade na čije se zemljište (zemljište na kojoj je prije više desetaka godina izgrađena zgrada!) uspjela uknjižiti cementara, te upozorio na malverzacije. Slušajući iskustva stanovnika oko pročistača u Genovi, dio prisutnih izrazio je zabrinutost zbog pada vrijednosti svojih nekretnina, te utvrdio da je u cijenu izrade novog pročistača na toj lokaciji trebalo unijeti i pad vrijednosti nekretnina, pa bi tada možda ispalo da je na nekoj lokaciji izvan grada ukupni trošak izgradnje povoljniji. Kada bi i bila istinita tvrdnja da je na lokaciji Valkane izgradnja najjeftinija, što ne možemo provjeriti jer niti jedna studija nije prezentirana javnosti, jedna je od prisutnih osoba na prezentaciji primijetila da su možda građani voljni plaćati i neku kunu više za izmještanje pročistača s gradske plaže, te da ih prije treba pitati. Bilo je riječi o tome kako će se zaista ogromne količine tehnološki čiste vode, koja se može koristiti za zalijevanje u poljoprivredi, ispuštati u more što je neracionalno. Kada bi se pročistač nalazio u blizini potrošača, npr. poljoprivrednih površina, svi bi bili na dobitku – i poljoprivrednici, koji bi imali osiguranu vodu po nižoj cijeni, i građani, koji bi plaćali manje troškove pročistača. Postavljeno je i pitanje tko je odgovoran što se u izgradnju kanalizacije išlo usmjeravanjem sustava na pročistač na Valkanama premda je to u suprotnosti s GUP-om. Nekoliko je prisutnih govorilo o velikom razočaranju zbog ponašanja oporbenih stranaka u Gradskom vijeću, koje u podržale plan izgradnje pročistača u šumi. Postavljeno je i pitanje o mogućnostima i troškovima izgradnje pročistača u kamenolomu Max, te o nužnosti angažiranja nezavisnih stručnjaka koji bi napravili realnu procjenu. Među prisutnima se nalazio i Radovan Cvek, dugogodišnji direktor Pula Herculanee d.o.o., koji je pohvalio novu membransku tehnologiju planiranog pročistača. Zoran Angeleski podsjetio je Cveka na nužnost prihvaćanja odgovornosti, podsjetivši ga da je njegov najbliži suradnik, sad umirovljeni bivši tehnički direktor Herculanee, Kazimir Sviben, javno obećao još u 90-ima da će se kanalizacija izgraditi od 1998. do 2002., a da nakon 14 godina nije utvrđena ni lokacija pročistača. Pritom je rekao da je svjestan da je i na Kaštijunu desetljećima bila ekološka atomska bomba, svo smeće građana se samo zatrpavalo i zagađivalo akvatorij, kao što i na Valkanama i Rivi desetljećima izlazi fekalna voda, a da se nitko nije bunio, te da bi, znajući ogromnu ekološku važnost nove kanalizacije i deponija po pitku vodu i po akvatorij, rado vjerovao gradskim vlastima u vezi s Lungomareom i Kaštijunom, ali da je to (osim argumenta dviju stručnih studija koje su upućivale da su Valkane najgore rješenje) nemoguće zbog njhovog dosadašnjeg ponašanja, brojnih primjera preskakanja javnosti, bahatog odnosa prema građanima te agresivne i opasne medijske propagande. "Nadležni pročelnik Giordano Škuflić javno je iskazao spremnost Grada da odustane od planiranih ugostiteljskih objekata na Valkanama, ali ne i od pročistača na toj lokaciji. Čemu onda javna rasprava", pitao se Angeleski.