Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je 17. travnja 2012. godine u Novinarskom domu u Zagrebu organiziralo tribinu pod nazivom "Sigurnost - Okoliš - Budućnost – Energija: rasprava o perspektivama i razvoju na području Sjevernog Jadrana". Inicijativa za organizaciju tribine potekla je od Zelene Istre, koja je sličan događaj organizirala u Umagu u suradnji s Gradom Umagom u prosincu 2011. godine. Povod za umašku i zagrebačku tribinu bila je prekogranična javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš zahvata izgradnje off-shore terminala za ukapljeni prirodni plin u Tršćanskom zaljevu održana od 15. rujna do 15. listopada 2011. godine. Javna rasprava je u Hrvatskoj prošla gotovo neopaženo, premda mogući utjecaji na okoliš i druge gospodarske tog projekta nisu zanemarivi. Te su utjecaje istraživali talijanski stručnjaci okupljeni u Grupi stručnjaka za LNG terminale Trst (Tavolo Tecnico Rigassificatori Trieste), koju je Ministarstvo pozvalo u Zagreb da hrvatskoj javnosti predstavi zaključke svojih analiza. Grupu čine eminentni stručnjaci iz Italije i Slovenije koji se u ocjenama okolišnih i sigurnosnih aspekata planova izgradnje energetske infrastrukture služe striktno znanstveno dokazivom i racionalnom argumentacijom. Budući da je pitanje sigurnosti za ljude i okoliš jedno od temeljnih aspekata koje u obzir moraju uzimati industrijski projekti poput LNG terminala, osim analize utjecaja konkretnih projekata izgradnje LNG terminala, Grupa stručnjaka zainteresirana je i za širu diskusiju svih zainteresiranih u tri države o mogućnostima oblikovanja novih razvojnih politika na području Sjevernog Jadrana. Tribinu u Novinarskom domu otvorila je ministrica Mirela Holy koja je istaknula stratešku važnost realizacije LNG terminala na Krku kao alternativnog dobavnog pravca plina za Republiku Hrvatsku. Hrvatska je, poput mnogih drugih država u Europi, iznimno energetski ranjiva jer gotovo u potpunosti ovisi o dobavi plina plinovodom iz Rusije, što se u vrijeme velikih zima, pokazalo slabom točkom energetske sigurnosti Hrvatske. No, u interesu je Hrvatske da se LNG projekt realizira uz poštivanje maksimalnih standarda zaštite okoliša te su ovakvi skupovi na kojima se razmjenjuju nova iskustva i saznanja vezana uz LNG projekte dragocjena. Ministrica je istaknula i važnost prekogranične suradnje po ovim pitanjima, ne samo između eksperata/ica, već i vlada država koje dijele Jadran koji je iznimno vrijedno i ranjivo morsko područje. Koordinator Grupe stručnjaka za LNG terminale Trst Adriano Bevilacqua predstavio je njene članove i u uvodnom dijelu govorio o nužnosti pomnog razmatranja pitanja sigurnosti kod realizacije industrijskih postrojenja. O "etici sigurnosti" i europskim normama govorio je i prof.ing. Marino Valle. Dr. Fulvio Crisciani je predstavio meteorološku i oceanografsku analizu i moguće utjecaje izgradnje LNG terminala, a prof. Radoslav Nabergoj govorio je o pomorskom prometu. O okolišnim rizicima izgradnje LNG terminala, zanimljivu prezentaciju održao je dr. Carlo Franzosini. U Jadranskom se moru trenutno planira izgradnja oko 10 LNG terminala. Prvi terminal izgrađen je 2009. godine na sjevernom Jadranu kod mjesta Porto Viro. i već pokazuje znakove značajnog okolišnog utjecaja. Krajem 2010. godine postrojenje je uzrokovalo pojavu širokog pojasa žućkaste pjene koja povremeno dolazi i do obale iako se terminal nalazi na 12 milja od nje. Talijanska državna agencija za zaštitu okoliša utvrdila je da je porijeklo pjene upravo LNG terminal, te su čelnici kompanije završili zbog toga i na sudu. Poznato je da korištenje morske vode za zagrijavanje tekućeg plina, koji dolazi u postrojenje na temperaturi od -162 ° C u , podrazumijeva njenu sterilizaciju. Morska voda se koristi za ponovno uplinjavanje tekućeg plina. Voda koja se vraća u more je hladnija i klorirana odnosno sterilizirana. Radi se o velikim količinama morske vode od oko 500.000 m3 dnevno po postrojenju, koja je podvrgnuta termičkom i mehaničkom šoku, te tretirana klorom. To za posljedicu ima ispuštanje toksičnih supstanci - kloroorganskih spojeva. Uz to treba uzeti u obzir i gubitak biomase (planktona, jajašaca i larvi), gubitak usluga morskih ekosustava poput mogućnosti samopročišćavanja, apsorpcije CO2 i gubitka staništa za morsku floru i faunu. No, za morski su okoliš kritični upravo kloroorganski spojevi koji su toksični, više-manje perzistentni i mutageni. To je razlog zbog kojeg je Regija Veneto u Italiji još 2000. godine zabranila korištenje klora u industrijskim postrojenjima koja otpadne vode ispuštaju u venecijansku lagunu. Tehnološka alternativa "otvorenom ciklusu", odnosno postrojenjima koja koriste morsku vodu, su postrojenja "zatvorenog ciklusa" koja ju ne koriste. Takva postrojenja koriste vrlo malu količinu samog plina za potrebe uplinjavanja od oko 1,3% plina koji se doprema na terminal. Jadransko je more poluzatvoreno i stoga okolišno vrlo osjetljivo. To je razlog zbog kojeg bi trebalo procijeniti mogućnost nametanja obaveze izgradnje postrojenja zatvorenog ciklusa na području cijelog Jadrana. O trenutačnoj energetskoj situaciji na svjetskim tržištima i u regiji i održivim rješenjima prezentaciju je održao ing. Giorgio Trincas. S obzirom na smanjivanje rezervi nafte, prirodni će plin u budućnosti steći prednost kao energent, a uvoz će u Europu rasti. Stoga je nužno predvidjeti i omogućiti dopremu plina. Postoji više alternativa klasičnom visokorizičnom on-shore LNG terminalu. Mnoge su analize pokazale da su danas brodovi LNG-RV – brodovi za prijevoz tekućeg prirodnog s uređajem za ponovo uplinjavanje na brodu idealno rješenje za područja gdje još ne postoje izgrađeni LNG terminali. Cijena LNG-RV brodova upola je manja od klasičnog on-shore LNG terminala. Osim očite ekonomske prednosti, i njihova je okolišna i sigurnosna prednost neupitna budući da ne ispuštaju klor u more, mogu dopremati plin svugdje gdje postoji plinska mreža na koju se mogu priključiti, a sigurnosni rizici i utjecaj na okoliš smanjeni su na minimum, pa se time smanjuje i NIMBY efekt. O obnovljivim izvorima energije prof. Tomaž Ogrin, a o geološkim aspektima rizika te mogućnostima sanacije područja industrijskih postrojenja dr. Livio Sirovich. Diskusiju je otvorio Nerio Nesladek, gradonačelnik Muggie, grada pored Trsta, u kojem se planira izgradnja LNG terminala, izrazivši svoje protivljenje zbog mnogih značajnih negativnih utjecaja tog projekta na lokalnu zajednicu. Prisutne je upoznao s idejom da na temu planiranja energetske infrastrukture na području Sjevernog Jadrana u Muggi organizira hrvatsko-slovensko-talijansku konferenciju. Aurelio Juri, bivši gradonačelnik Kopra i zastupnik slovenskog Parlamenta prisutne je upoznao s aktivnostima slovenskog Parlamenta protiv izgradnje LNG terminala u Tršćanskom zaljevu te o Rezoluciji za zaštitu Jadrana kojom se u slovenskim teritorijalnim vodama zabranjuje izgradnja takvih postrojenja. Na pitanja prisutnih odgovarao je gospodin Hrvoje Buljan, iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode koji je ekspert za procjenu prekograničnog utjecaja na okoliš, prekogranične akcidente kod industrijskih postrojenja, spreječavanje velikih nesreća koja uključuju opasne tvari i sanaciju industrijskih onečišćenja. Za riječ se javio Danio Latin, predstavnik ribara Umaštine i član Gradskog vijeća Umaga, izrazivši zabrinutost zbog ideje izgradnje off-shore LNG terminala na 10-ak kilometara od umaških obala. Ljiljana Dravec iz Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije izrazila je nezadovoljstvo zbog odnosa prema Istarskoj županiji u postupku prekograničnog postupka procjene utjecaj na okoliš za off-shore terminal u neposrednoj blizini zapadne istarske obale. Dušica Radojčić iz Zelene Istre zatražila je od Ministarstva zaštite okoliša i prirode izvješće o tijeku prekogranične procjene utjecaj na okoliš, odnosno odgovore na primjedbe upućene tijekom javne rasprave. Predstavnik MZOIP-a gospodin Hrvoje Buljan je istaknuo da je rasprava otvorila moguću bolju triletaralnu međunarodnu buduću suradnju u smislu daljnjih koordiniranih aktivnosti i razmjene znanja za potrebe strateških odlučivanja u svezi ovakvih projekata koji mogu imati prekogranične utjecaje na zdravlje i život ljudi, materijalnih dobara i zaštitu svih sastavnica okoliša, te da kontakte svakako treba produbiti na način da se trilateralni stručni sastanci održavaju češće i s ciljanim temama, osobito iz područja zaštite okoliša i prirode. Isto tako je i izjavio da će u vrlo brzo nakon ove rasprave odgovoriti javnosti i zainteresiranoj javnosti na pitanja upućena ministarstvu u svezi provedene javne rasprave u postupku prekograničnog postupka procjene utjecaj na okoliš za off-shore terminal u neposrednoj blizini zapadne istarske obale.