U petak 3. svibnja Greenpeace, Zelena akcija i Zelena Istra predstavili su analizu vanjskih troškova TE „Plomin C“, na što je HEP poslao priopćenje medijima u kojem pokušava dezavuirati činjenice iznesene u ovoj analizi. Drago nam je da HEP pozdravlja raspravu o eksternim troškovima ugljena utemeljenim na podacima struke. Podsjećamo da su na tiskovnoj konferenciji 3. svibnja u Zagrebu regionalni stručnjaci Greenpeacea za energetiku odnosno toksične tvari, Jiri Jerabek i Gergely Simon, detaljno obrazložili korištenu metodologiju i procjene utjecaja pojedinih spojeva na zdravlje, a priliku za uključenje u raspravu imao je i prisutni predstavnik HEP-ovog Vjesnika. U procjeni utjecaja planirane TE „Plomin C“ na zdravlje ljudi i gospodarstvo korištena je standardna metodologija Europske agencije za okoliš (EEA), prethodno korištena u studiji te agencije iz 2011. pod naslovom „Stvarni troškovi onečišćenja zraka od industrijskih pogona u Europi“ (engl. Revealing the Costs of Air Pollution from Industrial Facilities in Europe). Metodologija je detaljno dokumentirana na više od 450 stranica u 7 metodoloških referata iz projekta CAFE-CBA (engl. Clean Air for Europe - Cost Benefit Analysis) koji su dostupni na internetskoj stranici http://www.cafe-cba.org/reports-on-developing-the-cba-framework/. Izračuni su temeljeni na najsuvremenijem modelu prijenosa kemijskih spojeva MSC-W (Meteorological Synthesizing Centre-West) koji su izradili europski hidrometeorološki zavodi u okviru programa EMEP u čijem radu aktivno sudjeluje i hrvatski Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), a program se financira i sredstvima iz Hrvatske. Pozivamo HEP da objavi kolike su njihove procjene broja oboljelih i preuranjenih smrti zbog TE „Plomin C“. Ili HEP tvrdi da ova TE neće imati apsolutno nikakve posljedice na zdravlje ljudi? Također, pozivamo HEP da objasni zašto smatra da metodologija koju koristi Europska agencija za okoliš nije validna? Kao što je pojašnjeno u Greenpeaceovoj analizi, procjenjivan je utjecaj na zdravlje koji imaju izravne emisije čestica u zraku (engl. particulate matter ili PM) nastale uslijed izgaranja ugljena, kao i sekundarne čestice najmanjeg promjera koje nastaju uslijed reakcija emisija sumporovog dioksida (SO2) i dušikovih oksida (NOx). Procjenjivan je i utjecaj troposferskog ozona koji je također posljedica reakcija SO2 i NOx u zraku. Napominjemo da utjecaj drugih štetnih tvari, poput teških metala, nije procjenjivan u analizi Greenpeacea. Onečišćenje zraka nije ograničeno samo na područje Labinštine ili istočni dio Istre. Onečišćujuće tvari neće „nestati“ nego će „odletjeti“ na druga područja s istim ili sličnim posljedicama. Riječ je o tome da svaki novi energetski odnosno industrijski pogon koji koristi ugljen pridonosi ukupnim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku, a analiza Greenpeacea procjenjuje koliki će taj štetan doprinos imati planirani blok TE „Plomin C“. Postojeći blok koji novi tobože zamjenjuje ionako se mora zatvoriti zbog novih propisa o zagađenju zraka, a izbor ugljena kao goriva za novi blok naprosto znači odabir najprljavije energetske opcije za sljedećih 40 godina. Kad je riječ o izračunu eksternih troškova koji nastaju emisijom ugljikovog dioksida (CO2), napose njegovog doprinosa klimatskim promjenama i štete koje taj globalni fenomen ima za ljudsko zdravlje i okoliš, korištena je vrijednost iz spomenute studije EEA iz 2011. godine, gdje je taj trošak procijenjen na 33.6 eura po toni CO2. Različite europske i svjetske institucije i vlade u procjenama koriste različite vrijednosti, a one se kreću u rasponu od 3 do 70 eura po toni CO2. Budući troškovi vezani uz klimatske promjene ovise o našem ponašanju danas, točnije o količini stakleničkih plinova koje će čovječanstvo proizvesti. Europska komisija procjenjuje da će minimalan trošak neprilagodbe klimatskim promjenama iznositi između 100 milijardi eura godišnje u 2020. i 250 milijardi eura u 2050. samo za EU. Te procjene uključuju štetu uzrokovanu klimatskim promjena u obliku riječnih i priobalnih poplava, smrtnost od toplinskih valova i slično. Greenpeaceov izvještaj „Stvarni troškovi ugljena“ znanstveno je utemeljena analiza o utjecaju planirane TE na zdravlje. Neugodna istina koja iz te analize proizlazi jest to da bi nova elektrana na ugljen tijekom radnog vijeka prouzročila stotine slučajeva prijevremene smrti. Umjesto da na te spoznaje odgovori argumentima, HEP iznosi proizvoljne i uvredljive ocjene o utemeljenosti i sadržaju analize. Pitanja koja HEP u svom priopćenju postavlja obrazložena su u analizi Greenpeacea odnosno u izvorima i dokumentima na koje se ona poziva, kao i na predstavljanju u Zagrebu. Kontakti: Zoran Tomić, Greenpeace Hrvatska Bernard Ivčić, Zelena akcija Dušica Radojčić, Zelena Istra