Istarska županija je 27. studenog 2013. objavila javnu raspravu o Rudarsko-geološkoj studiji potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije u trajanju od 03. do 17. prosinca 2013. godine. Javno predstavljanje Studije s mogućnošću postavljanja pitanja organizirano je prvog dana javne rasprave - 03. prosinca u 11:00 sati. Studija je od istog datuma trebala biti dostupna i na službenoj internetskoj stranici Istarske županije. Iako smo taj podatak provjerili u 9:00 sati ujutro, Studija još uvijek nije bila objavljena. Zakazivanjem javnog izlaganja, na kojem je predviđeno i postavljanje pitanja, odnosno diskusija, prvog dana javne rasprave tijekom radnog vremena svih zainteresiranih, bez mogućnosti uvida u Studiju, još je jedan dokaz da se javne rasprave u nas organiziraju isključivo radi zadovoljenja zakonske obaveze i bez istinske želje za slušanjem onih koji bi od takve studije mogli nastaviti trpjeti veliku štetu, poput građana koji žive ili će živjeti u neposrednoj blizini kamenoloma. Da je postojala želja za uključivanjem javnosti, Studija bi bila objavljena na internetskim stranicama Istarske županije i danima prije početka javne rasprave, a pozivi za sudjelovanje na javnoj raspravi upućeni direktno elektroničkom poštom zainteresiranoj javnosti, koja se tijekom pripreme Studije puno puta obraćala Upravnom odjelu za gospodarstvo Istarske županije s upitom za sudjelovanjem pogođenih građana u njenoj pripremi. Nadležni pročelnik Alen Damijanić nije pokazao nimalo razumijevanja. Obećanjem o sastanku s predstavnicima zainteresirane javnosti u dalekoj budućnosti, odgodio je očito neugodnu obavezu. Tako je u travnju 2013. izjavio: "Spremni smo za razgovor i za sastanak, kada za to budu ispunjeni uvjeti. Do kraja 2013. godine pozvat ćemo vas svakako na sastanak, za koji smo već predložili da s vaše strane budu izabrana 3 predstavnika." Međutim, Studija je na javnoj raspravi, a zainteresirani građani nisu dobili poziv na sastanak. Rezultati upitnika o utjecaju eksploatacije mineralnih sirovina Prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja o eksploataciji mineralnih sirovina nužno je objektivno utvrditi potrebe zajednice i konzultirati zainteresiranu javnost odnosno "lokalno znanje". Stoga smo tijekom 2011. i 2012. proveli istraživanje putem anketnog upitnika s 31 pitanjem. U anketi je sudjelovalo 111 osoba s prebivalištem u blizini kamenoloma u Šumberu (Nedešćina), Plovaniji, Lakovićima (Sv. Lovreč), Kurilima (Kanfanar), Žminju i Mostu Raša, koji su na upitnike upisali svoje ime i adresu. Analiza ispunjenih upitnika je pokazala značajan negativni utjecaj kamenoloma na pogođenu populaciju i njihovu imovinu. Tako 82% ispitanika smatra da bi najmanja udaljenost novih eksploatacijskih polja od stambenih objekata/građevnih zona trebala biti 2 km. 88% ispitanika smatra da bi stambeni objekt ili zemljište trebali biti udaljeni najmanje 2 km od kamenoloma da bi se izbjegao negativan utjecaj na vrijednost nekretnina. Na pitanje o utjecaju na vrijednost nekretnina, 47% ispitanih odgovara da zbog blizine kamenoloma ne bi mogli prodati svoj stambeni objekt, a ostalih 43% da bi to bilo vrlo teško i to samo po znatno nižoj cijeni od stvarne vrijednosti kuće. Među negativnim utjecajima eksploatacijskih polja i pripadajućih aktivnosti najnepovoljnijih po okoliš građani su prepoznali utjecaj na krajobraz, na bioraznolikost i kvalitetu vode. 96% ispitanika smatra da život pored kamenoloma šteti zdravlju. Na pitanje o poželjnoj politici prema eksploataciji mineralnih sirovina u Istri, 48% ispitanih građana odgovara da sadašnji broj eksploatacijskih polja na kojima je moguće eksploatirati tehničko-građevni kamen, utvrđenih Prostornim planom Istarske županije, treba smanjiti, dok preostalih 44 % smatra da je potrebno onemogućiti otvaranje novih kamenoloma, postupno zatvarati i sanirati postojeća eksploatacijska polja te početi uvoziti sirovine početi. 99% građana smatra da bi Županija treba pokrenuti inicijativu za upotrebu alternativnih sirovina, kao što je recikliranje građevinskog otpada. O ignoriranju lokalne javnosti govori podatak da je samo 12% ispitanika sudjelovalo u postupku procjene utjecaja na okoliš za kamenolom u svojoj blizini, dok 88% onih koji su sudjelovali izjavljuje da u tom postupku niti jedna njihova primjedba nije usvojena. Vrlo su zanimljivi i odgovori na pitanje o tome kako bi trebala izgledati pravedna naknada okolnom stanovništvu za sve štete prouzrokovane radom kamenoloma tehničko-građevnog kamena koji su se stambenim objektima približili na manje od 200 metara. Budući da je Istarska županija od Hrvatskog geološkog instituta iz Zagreba naručila «Rudarsko-geološku studiju potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije», rezultate provedene ankete dostavili smo nadležnom županijskom odjelu s molbom da ih proslijedi izrađivaču. Naše je ispitivanje stanovništva pogođenog aktivnostima eksploatacije mineralnih sirovina, prvo takve vrste, potvrdilo već poznato: umanjenu kvalitetu života, bolest, štete na imovini, umanjeni potencijal za turizam i poljoprivredu - koje nitko do sada nije nikada kvantificirao i obeštetio. Izmjenama Prostornog plana Istarska županije otvara se prilika da se barem dio nepravde i šteta ispravi, ali i konačno osigura pravo zagarantirano Aarhuškom konvencijom - da «svaka osoba živi u okolišu primjerenom svom zdravlju i dobrobiti».