Prema Hrvatskom antikorupcijskom portalu Ministarstva pravosuđa, javna nabava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji-korisnici državnog ili lokalnog proračuna moraju provesti prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili usluga. Primarni cilj javne nabave je racionalno i učinkovito trošenje proračunskih sredstava, a dugoročni, sekundarni cilj uključuje i sprečavanje korupcije i kriminala, pozitivan utjecaj na gospodarski rast, razvoj, zapošljavanje te očuvanje okoliša. Strategija suzbijanja korupcije iz 2008. godine navodi da je upravo javna nabava jedna od najkritičnijih gospodarskih aktivnosti s obzirom na korupcijske rizike. U području javne nabave pojavljuju se velike svote javnog novca. Zbog ovih razloga postupke javne nabave potrebno je učiniti što transparentnijima. Javnost mora imati pristup svim relevantnim informacijama o trošenju javnog novca kako bi učinkovito vršila nadzor i kontrolu. Stoga je prema Zakonu o javnoj nabavi transparentnost jedno od važnih načela javne nabave. Podizanje praga – netransparentnosti Ukratko ćemo opisati neke od postupaka javne nabave kako bismo provjerili omogućavaju li odredbe Zakona o javnoj nabavi da javni naručitelji - poput jedinica lokalne i područne samouprave, državnih tijela ili tvrtki koje se većim dijelom financiraju iz javnih proračuna - prilikom javne nabave ipak djeluju iza kulisa, mimo načela transparentnosti. Javni naručitelji dužni su provesti jedan od postupaka javne nabave kada nabavljaju robe ili usluge vrednije od 200.000 kuna, a radove od 500.000 kuna, bez PDV-a. Prije svega, javni naručitelj bira između otvorenog ili ograničenog postupka. U otvorenom postupku svoju ponudu može podnijeti svaki zainteresirani gospodarski subjekt, a u ograničenom postupku ponudu podnose samo oni koje naručitelj na to pozove. Pod određenim uvjetima, odnosno kada je riječ o osobito složenom predmetu nabave, javni naručitelj može provesti natjecateljski dijalog. Od prethodno opisanih ovaj se postupak razlikuje po tome što se u dijalogu naručitelja s natjecateljima razvijaju prikladna rješenja. Ponude zatim podnose samo odabrani natjecatelji. U posebnim slučajevima i okolnostima javni naručitelji smiju koristiti i pregovarački postupak s prethodnom objavom ili bez nje. Tada sami biraju kojem će se subjektu ili subjektima javiti i hoće li pregovarati s jednim ili više njih. Pregovarački postupak koji započinje objavom može se primijeniti kada su, na primjer, u prethodnom otvorenom postupku sve dostavljene ponude bile nepravilne ili neprihvatljive. Postupkom bez prethodne objave javni se naručitelji mogu poslužiti u situacijama iznimne žurnosti izazvane nepredviđenim događajima ili kada je potrebno pribaviti dodatne radove ili usluge koje su, također nepredviđeno, postale nužne za izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Tu su i ostale okolnosti koje dozvoljavaju pregovaranje bez objave. Osim ugovora o javnoj nabavi, javni naručitelji s gospodarskim subjektima mogu sklapati i okvirne sporazume. Njima se utvrđuju uvjeti pod kojima će se sklapati ugovori tijekom određenog razdoblja, osobito cijene. Kako bi javni naručitelj sklopio okvirni sporazum, dužan je provesti otvoreni, ograničeni, pregovarački postupak s objavom ili natjecateljski dijalog. Na početku svih ovih postupaka javni naručitelji dužni su objaviti poziv na nadmetanje, a u roku od 48 dana moraju objaviti i obavijest o sklopljenom ugovoru. U pregovaračkom postupku bez prethodne objave objavljuje se obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Međutim, ako je riječ o navedenim situacijama iznimne žurnosti te nabave dodatnih radova ili usluga, javni naručitelji ovu obavijest nisu dužni objaviti. Upravo u ove dvije situacije javni naručitelji mogu pregovaranjem, a ne putem javnog natječaja, odabrati jednog ponuditelja prema vlastitom izboru te s njime sklopiti ugovor o javnoj nabavi, o čemu javnost ne mora biti obaviještena. Odredbe Zakona koje ovo omogućuju nisu u skladu s načelom transparentnosti te umjesto da pozitivno utječu na suzbijanje korupcije u sustavu javne nabave, imaju upravo suprotan efekt. Postupak pregovaranja bez objave, koji u osnovnim crtama odgovara postupku izravne pogodbe iz prethodnih verzija Zakona, već se pokazao kao sklisko tlo kada je riječ o transparentnom trošenju javnih sredstava. Mediji i danas pišu o slučaju tzv. Bandićevih zlatnih zahoda koji su pribavljeni upravo direktnom pogodbom, bez objave, u uvjetima iznimne žurnosti. Budući da je cijena ovih zahoda bila svega 11,6 tisuća eura po kvadratu, a ukupno 1,55 milijuna kuna, od konca prošle godine slučaj istražuje i USKOK. Nova margina tzv. bagatelne nabave – veći korupcijski potencijal Izmjene Zakona o javnoj nabavi iz studenog 2013. nažalost nisu doprinijele većoj transparentnosti sustava javne nabave. Prije ovih izmjena, Zakon nije trebalo primjenjivati za nabave manje od 70.000 kuna – i to se nazivalo bagatelnom nabavom. Novim zakonom vrijednost nabave koja se smatra bagatelnom podignuta je za nabavu robe i usluga do čak 200.000 kuna, odnosno radova do 500.000 kuna. Pitanja nabave do tih vrijednosti, po novome, naručitelji uređuju vlastitim aktom. Podizanje vrijednosti bagatelne nabave Ministarstvo gospodarstva obrazložilo je time što je prag od 70.000 kuna bio jedan od najnižih u zemljama članicama EU. Novi hrvatski pragovi ispod kojih javni naručitelji nisu obvezni primijeniti Zakon o javnoj nabavi nalaze se između onih Slovenije i Italije koji iznose 20.000 eura za nabavu roba i usluga te 40.000 eura za radove i, primjerice, Slovačke gdje pragovi iznose 30.000 eura za robe i usluge te 120.000 eura za nabavu radova. Donošenje zakona po hitnom postupku Ministarstvo gospodarstva opravdalo je "osobito opravdanim gospodarskim razlozima", budući da je ocijenilo da su izmjene i dopune Zakona "nužno i hitno potrebne posebice u recesijsko vrijeme kako bi se ubrzalo i unaprijedilo provođenje postupaka javne nabave" koja „ima neposredan i značajan utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske“. No, antikorupcijski stručnjaci upozoravaju da je hrvatska praksa pokazala kako je bolje ne žuriti kada je riječ o postupcima javne nabave. Poručuju da se ono što se nabavlja ubrzanim postupkom može izgubiti plaćanjem više cijene roba i usluga. Prema njihovom mišljenju, hrvatska je praksa pokazala da svako ublažavanje kriterija trošenja državnog novca loše utječe na društvo. Uprava za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva središnje je tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave. Uprava svake godine objavljuje godišnja statistička izvješća u kojima možemo pronaći analizu podataka o javnoj nabavi na nivou Hrvatske. Sukladno Statističkom izvješću za 2012. godinu, javna nabava je, uključujući PDV, ukupno vrijedila blizu 40 milijardi kuna, dok je udio javne nabave u BDP-u činio gotovo 12 posto. Putem pregovaračkog postupka bez objave naručitelji su sklopili ugovore o javnoj nabavi u vrijednosti od oko 2,3 milijarde kuna, a vrijednost bagatelne nabave dosegla je gotovo 6,1 milijardu kuna, odnosno 15 posto ukupne vrijednosti javne nabave. Javni naručitelji preferirali su otvoreni postupak javne nabave, a pregovaranje bez objave bio je njihov drugi po redu omiljeni postupak. Na potonji način u 2012. sklopljeni su ugovori o javnoj nabavi vrijedni oko 1,8 milijardi kuna. Bagatelna nabava u Gradu Puli Grad Pula je tijekom 2012. na ukupnu javnu nabavu utrošio oko 23 milijuna kuna te je za ovaj iznos sklopio 32 ugovora o javnoj nabavi roba, radova i usluga. Na bagatelnu je nabavu utrošio otprilike 17 milijuna kuna. Za razliku od udjela bagatelne nabave u ukupnoj nabavi na nivou Hrvatske u iznosu od 15 posto, u Gradu Puli udio bagatelne nabave u ukupnoj nabavi za 2012. godinu iznosi 42 posto. (Podaci iz Izvješća o obavljenoj reviziji Državnog ureda za reviziju iz svibnja 2013.) Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, krajem prošle godine Grad Pula donio je pravilnik kojim uređuje provedbu postupaka bagatelne nabave unutar vlastitih upravnih tijela. Prema pravilniku, za nabavu roba, usluga i radova u vrijednosti do 20.000 kuna Grad Pula može izdati narudžbenicu ili zaključiti ugovor s jednim gospodarskim subjektom po vlastitom izboru. Kada je riječ o nabavi koja stoji više od 20.000 kuna, a manje od 70.000 kuna,Grad šalje poziv na dostavu ponuda, a ovaj poziv može poslati na adresu najmanje tri gospodarska subjekta po vlastitom izboru. Iznimno, Grad poziv može uputiti i samo jednom gospodarskom subjektu, a ovakvo postupanje opravdava niz slučajeva među kojima se nalazi i iznimna žurnost.Za odabir ponude dovoljna je jedna pristigla ponuda. Kod postupaka bagatelne nabave veće od 70.000 kuna, a do 200.000 kuna za nabavu roba i usluga, odnosno 500.000 kuna za radove, Grad Pula objavljuje poziv za dostavu ponuda na svojim internetskim stranicama, a poziv može poslati i na adresu tri gospodarska subjekta po vlastitom izboru. U iznimnim slučajevima Grad može odabrati da poziv uputi samo jednom gospodarskom subjektu, dok je za odabir ponude ponovno dovoljna samo jedna pristigla ponuda. Da čitava stvar bude gora, ukoliko se poziv na dostavu ponuda upućuje samo jednom gospodarskom subjektu, poziv se ne objavljuje na internetskim stranicama Grada Pule (!). Mogućnost diskrecijskog odabira ponude jedinog ponuditelja, a bez da o tome javnost zna, ukazuje na netransparentnost u postupcima bagatelne nabave Grada Pule. Ona je, pak, logična posljedica Zakona o javnoj nabavi koji se ne primjenjuje na bagatelnu nabavu, usprkos tome što je u vrijeme recesije, kada pod hitno treba pokrenuti gospodarstvo, svaka proračunska kuna itekako važna. Kako sada stvari stoje, građani gotovo da i ne mogu saznati od kojih gospodarskih subjekata i za koje iznose njihov Grad pribavlja robu, usluge ili radove, ukoliko je riječ o bagatelnoj nabavi. U izvješću kojeg su do kraja ožujka tekuće godine javni naručitelji dužni dostaviti Upravi za sustav javne nabave nalaze se samo zbirni podaci o ukupnom iznosu radova, robe ili usluga nabavljenih bagatelnom nabavom.Cjeloviti pregledi o bagatelnoj nabavi javnih naručitelja u pojedinoj godini s podacima o predmetu, postupku i vrijednosti nabave te odabranim ponuditeljima ne postoje jer Zakon ne propisuje obvezu kreiranja takvog dokumenta. U Registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnim sporazumima koje javni naručitelji moraju ažurirati svakih šest mjeseci ne unose se podaci o bagatelnoj nabavi. Kada je riječ o budućoj nabavi, situacija je nešto bolja - iz Plana nabavejavnog naručitelja mogu se iščitati barem podaci o predmetu i procijenjenoj vrijednosti planirane nabave te je moguće odrediti je li riječ o bagatelnoj nabavi ili postupku javne nabave u smislu Zakona. Ovaj plan građani mogu pronaći na internetskim stranicama naručitelja koji su ih dužni objaviti najkasnije 60 dana od donošenja proračuna. Svim zainteresiranim građanima koji žele znati više o detaljima postupaka bagatelne nabave javnih naručitelja u konačnici preostaje osloniti se na Zakon o pravu na pristup informacijama te vlastitim angažmanom tražiti informacije i istražiti granice transparentnosti za svaki pojedini slučaj bagatelne nabave. Bagatelna nabava Grada Pule pod povećalom – studija slučaja Budući da Zelena Istra prati izradu prostornih planova, često nailazimo na studije krajobraznog uređenja. Tako smo primijetili da je Grad Pula tijekom posljednjih godina arhitektonsko-krajobraznu dokumentaciju mnogo puta pribavio od rovinjskog Studija za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. Ova tvrtka, poznatija kao Studio KAPPO, u vlasništvu je nekadašnjeg IDS-ovog gradonačelnika Rovinja, Lide Sošića. S obzirom na učestalost narudžbi Grada Pule, ali i slučajnost da upravo Studio KAPPO svojim elaboratima daje podlogu za pravdanje okolišno vrlo upitnih projekata, poput izgradnje pročistača otpadnih voda u gradskoj rekreacijskoj zoni uz more Lungomare ili golf terena na poluotoku Muzilu, odlučili smo na tom primjeru ilustrirati poteškoće kad je u pitanju dostupnost informacija o trošenju javnog novca. Krenuli smo pretraživanjem internetske stranice Studija KAPPO i dokumenata Grada Pule i saznali da je Grad tijekom posljednje četiri godine čak devet puta pribavio usluge ove tvrtke, i to svaki put postupkom bagatelne nabave. Naime, Studio KAPPO u registru ugovora o javnoj nabavi Grada Pule nije naveden, a morao bi biti da se radilo o postupku javne, umjesto bagatelne nabave. Grad Pula zasad namje potvrdio informaciju o pet stručnih podloga koje je pribavio od Studija KAPPO. U dopisu Grada stoji „da su iste, u odnosu na vrijednost te sukladno Zakonu o javnoj nabavi, naručene direktnom pogodbom“. Predmet nabave u svakom pojedinom slučaju manji je od 70.000 kuna bez PDV-a, što još jednom potvrđuje da je riječ o bagatelnoj nabavi. Informacije o tome jesu li u postupke odabira bili pozvani i drugi ponuditelji te o ostalim stručnim podlogama Studija KAPPO koje smo pronašli u objavljenim dokumentima tek trebaju stići iz Grada Pule. Direktna pogodba dobar je razlog za opravdanu sumnju. Je li Studio KAPPO u svakom pojedinom slučaju uistinu bio najbolji ponuditelj ili samo onaj kojem je Grad Pula diskrecijskim odlučivanjem za pet poslova tijekom 2010. i 2011. dodijelio 242.550 proračunskih kuna? Jesu li i ostale jedinice lokalne samouprave iz Istarske županije tako često i izdašno surađivale sa Studijem KAPPO? Pretraga internetskih stranica ukazala je na to da je od 2006. naovamo još šest gradova i općina angažiralo Studio KAPPO još 11 puta. Pregledali smo registre ugovora o javnoj nabavi i ovih jedinica te saznali da je jedino Grad Poreč proveo otvoreni postupak kada je od Sošićeve tvrtke nabavljao Studiju utjecaja na okoliš golf igrališta “Plava i Zelena laguna”. Grad Rovinj te općine Bale i Kanfanar nisu se još uskladile ni s odredbama Zakona o javnoj nabavi iz 2011. godine, pa još uvijek vode i ažuriraju preglede ugovora, umjesto nešto informativnijih i propisanih registara. U pregledu Grada Rovinja nema ponuditelja naziva Studio KAPPO, pa proizlazi da je u Rovinju Studio KAPPO bio odabran postupcima bagatelne nabave. Pronađene usluge Studija KAPPO u općinama Bale i Kanfanar datirajuiz razdoblja prije 2010.,pa nismo mogli zaključiti jesu li dvije općine Sošićev Studio angažirale temeljem postupka javne ili bagatelne nabave. Naime, sukladno Vladinom zaključku, javni naručitelji su u pregledima iskazali tek informacije od 2010. naovamo. U registru Općine Fažana, pod odjeljkom javne nabave, nije zabilježen niti jedan podatak, pa proizlazi da je uslugu Studija KAPPO Općina pribavila bagatelnom nabavom. Nedovoljna transparentnost postupaka bagatelne nabave i stoga nemogućnost učinkovitog nadzora javnosti omogućuje neodgovorno trošenje javnog novca. Građanima bi informacije o tome na koji se način troši njihov novac morale uvijek biti dostupne, pa i kada je riječ o manjim iznosima. Nadzorom javnosti do smanjivanja prostora za korupciju Kako bi javnost imala nadzor nad trošenjem javnog novca, što bi ujedno smanjilo i korupcijske rizike u javnoj nabavi, potrebno je uvesti visoke kriterije transparentnosti i inzistirati na objavi svih dokumenata nabave. Ovo osobito vrijedi za pregovaračke postupke bez objave koje trenutno nije moguće nadzirati jer se u navedenim slučajevima ne objavljuju informacije o provedbi postupka, o tome tko u postupku sudjeluje ili odabranoj ponudi. Vezano uz ove postupke, Zakon ne bi smio predviđati da za prihvaćanje ponude bude dostatna samo jedna pristigla ponuda te da se postupci nabave jednostavno obrazlažu „iznimnom žurnošću“ ili „nepredviđenim okolnostima“, dok nad njima istovremeno ne postoji bilo kakavnadzor.Nadzor treba omogućiti i nad bagatelnom nabavom, o kojoj je također potrebno voditi detaljnu evidenciju u obliku registra te objavljivati sve dokumente nabave. Idealno bi bilo u hrvatsko zakonodavstvo uvesti i dodatne odredbe koje osiguravaju veću mogućnost kontrole javnosti. U ovakve prakse spada objava teksta ugovora koje sklapaju tijela javne vlasti, akoja, kako navodi GONG, postoji u Slovačkoj. Ondje ugovor nije valjan i ne stupa na snagu sve dok nije objavljen. Dodatna transparentnost sustava javne nabave osigurala bi odgovornu potrošnju javnog novca te umanjila mogućnosti za korupciju, što bi kao pozitivnu promjenu osjetilo i hrvatsko gospodarstvo i hrvatski građani. Studija slučaja Popis usluga koje je od 2006. Studio KAPPO pružio jedinicama lokalne samoupraveIstarske županije Pretragom internetskih stranica i dokumenata općina i gradova u Istri te stranica Studija KAPPO pronašli smo da je ova tvrtka od 2006. naovamo za jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji izradila sljedeće stručne ekspertize, idejne projekte i rješenja te studiju utjecaja na okoliš: Grad Pula - Elaborat valorizacije krajobraznog prostora Marina Veruda, 2010. - Studija valorizacije krajobraznog prostora Muzil, 2010. - Idejni projekt krajobraznog uređenja Nazorove ulice i bioretencije, 2010. - Hidrobaza– Štinjan. Stručna ekspertiza. Valorizacija krajobraznog prostora, 2011. - Valorizacija krajobraznog prostora. Valorizacija krajobraznog prostora Otok Sv. Katarina i Monumenti, 2011. -Obnova urbane park-šume “Lungomare” - idejno rješenje, 2011. - Idejno rješenje uređenja multifunkcionalnog igrališta na Valdebeku, 2011. - Strateški plan uređenja parkova i zelenih površina grada Pule za razdoblje do 2020. godine, 2012. - Projekt krajobrazne arhitekture za zahvat uređenja Titovog parka u Puli, 2012. - Poslovi održavanja komunalne infrastrukture, 2012. Općina Fažana -Pineta – Fažana. Stručna ekspertiza. Valorizacija krajobraznog prostora, 2011. Općina Kanfanar - Idejni projekt uređenja Parka na placi u Kanfanaru, 2009. - Studija o odlagalištu građevinskog (inertnog) otpada Matohanci, 2009. Općina Bale - Studija valorizacije ruralnog krajobraza općine Bale, 2007. Grad Rovinj - Idejno rješenje krajobraznog uređenja pristupa i parkinga gradskog groblja, 2006. - Park šuma Punta Corrente – Zlatni rt u Rovinju, Idejno rješenje obnove park šume, 2010. - Idejno rješenje za krajobrazno uređenje lokaliteta Punta Croce/Rt Križa, 2011. - Sustavi krajobraznih vrijednosti UPU Valalta (nepoznata godina izrade) Grad Umag - Studija Obalna šetnica Grada Umaga, 2006. - Idejno i izvedbeno rješenje uređenja plaže Vila Rita, 2010. Grad Poreč Studija o utjecaju zahvata na okoliš: golf igralište “Plava i Zelena laguna”, 2013. Funkcije Lide Sošića u tijelima javne vlasti Lido Sošić, nositelj IDS-ove liste na lokalnim izborima 1993. i 1997. odradio je dva mandata kao gradonačelnik Rovinja. U narednom je mandatu od 2001. godine Sošić, inače agronom i pejzažni arhitekt, nakratko bio vijećnik Skupštine Istarske županije, a zatim član Županijskog poglavarstva. Iste je godine Sošić u Rovinju osnovao privatnu tvrtku, za Krajobraznu Arhitekturu, Prostorno Planiranje, Okoliš d.o.o. Od 2005. godine Lide Sošića više nema na IDS-ovim listama za lokalne, odnosno regionalne dužnosnike, međutim do rujna 2006. obnaša dužnost predsjednika Upravnog vijeća JU Natura Histrica, da bi u ožujku 2012. postao i član Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije.