Javna debata "Strah od građana" o razlozima i reperkusijama izbjegavanja mehanizama neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju na lokalnoj razini održala se 30. lipnja u "Dnevnom boravku" Društvenog centra Rojc u Puli. Jedna od temeljnih uloga jedinica lokalne samouprave trebala bi biti stvaranje mogućnosti za uključivanje građana u društveni i politički život u zajednici, odnosno razvoj demokracije. Nažalost, ta uloga nije ispunjena. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju predviđeno je i zakonom pa je tako definirano da "građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana", što se u praksi događa vrlo rijetko. Lokalna politika je škola demokracije, a mi konstantno padamo na tom ispitu. Zašto vlast ima strah od građana? Što zajednica time gubi? Može li izravna demokracija ugroziti predstavničku? Da bismo pokušali dobiti dogovor na ta pitanja, organizirali smo javnu debatu, na kojoj je uvodničar i moderator bio Hrvoje Jurić, filozof i aktivist, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i član grupe "Direktna demokracija u školi". U raspravi su sudjelovali predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić, član Inicijative za Muzil "Volim Pulu" Željko Marković, povjerenica pulskog OraH-a Dragica Pršo, predsjednik gradskog ogranka SDP Pule Danijel Ferić, predsjednik Gradskog vijeća Robert Cvek, pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandar Matić te stručni suradnik za informiranje i protokol Grada Pule Leonard Poropat. Na samome početku rasprave najviše se govorilo se o lokalnom referendumu kao mehanizmu koji omogućava izravno sudjelovanje građana u donošenju odluka, no koji se iz više razloga iznimno rijetko koristi. Prije svega, zakonski uvjeti koje je potrebno zadovoljiti kako bi se raspisao lokalni referendum stroži su od onih koji uređuju raspisivanje državnog referenduma - za raspisivanje lokalnog referenduma potrebno je prikupiti čak 20% potpisa registriranih birača, dok je za državni referendum dovoljno 10% potpisa. Iako su već zbog strogih uvjeta lokalni referendumi u Hrvatskoj rijetka pojava, ni jedinice lokalne samouprave nisu sklone posezati za ovim mehanizmom direktne demokracije. Okupljene građane zato i nije iznenadio već poznati stav gradske uprave o lokalnom referendumu kao trošku za proračun. No, građani su reagirali ukazujući na to da Grad Pula mnogo novca izdvaja i za usluge PR agencija i medije. Predstavnici pulskih vlasti istaknuli su tijekom rasprave da su alati poput e-pošte, e-konzultacija i tribina s gradonačelnikom mehanizmi koji omogućavaju sudjelovanje građana Pule u donošenju bitnih odluka. Na ove tvrdnje okupljeni su Puljani odgovorili podsmijehom. Osobitu sumnjičavost građani su pokazali prema e-konzultacijama, budući da predstavnici Grada nisu imali odgovore na pitanja o tome kako se onemogućava zlouporaba ovog alata putem, primjerice, promjene IP adresa ili unosa lažnih podataka. Na pitanja građana o mogućnostima za sudjelovanje starijih ili informatički nepismenih osoba u e-konzultacijama, odgovora također nije bilo. Građani su zaključili da se ovaj alat koristi u svrhu samopromocije gradske uprave, odnosno za fingiranje transparentnosti i demokracije. Naime, putem e-konzultacija Grad Pula nije nikada zatražio mišljenja građana o temama presudnim za javni interes i razvoj grada poput Muzila, pročistača fekalnih voda na Valkanama ili apartmanizacije Lučice Delfin. Upravo iz ovih razloga građani su zaključili da u Puli direktne demokracije nema jer je gradske vlasti niti dozvoljavaju, niti razvijaju. Javna debata na istu tematiku, također uz moderaciju Jurića, održat će se večeras u 18 sati u Karlovcu, a na jesen i u Zagrebu te Čakovcu. Sve debate organizirane su u okviru projekta Zelene Istre «Dijalogom s civilnim društvom do boljeg okoliša», kojeg financiraju Europska unija i Ured za udruge Vlade RH. Za sadržaj javne debate odgovara isključivo Zelena Istra i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije ni Ureda za udruge.