Na servis Zelenog telefona često nas zovu građani suočeni s problemom konstantnog prekoračenja dopuštenih razina buke iz ugostiteljskih objekata tijekom noćnih sati. Zbog velikog broja građana koji se suočavaju s tim problemom u Puli, Zelena Istra je 2012. godine osnovala i inicijativu građana s ciljem ukazivanja na nezakonite pojave vezane uz buku i o čijim smo pisali na interetskim stranicama udruge te organizirali konferencije za novinare. Buka je priznata kao javno-zdravstveni problem. To je svakodnevni čimbenik okoliša koji djeluje stresogeno, a na koji čovjek nema sposobnost privikavanja. Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Osjetljivost na buku ovisi o karakteristikama buke , individualnim karakteristikama izložene osobe te o duljini, vrsti i režimu izloženosti . Građani koji nam se javljaju svakodnevno su izloženi visokoj razini buke, budući da najčešće gradska nadležna tijela donose ne poduzimaju nikakve mjere nadzora i sankcioniranja zbog prekomjerne buke iz ugostiteljskih objekata (temeljem Zakona o zaštiti od buke, nadzor nad provedbom odluka predstavničkih tijela JLS donesenih na temelju članka 6. st. 21 i čl. 102 Zakona o buci, provodi komunalno redarstvo. Člankom 5. Zakona o zaštiti od buke utvrđeno je da noć traje od 23 do 7 sati ujutro, kada buka, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/2004) u zonama stambene i pretežito stambene namjene ne smije prelaziti 45 dB. To je vrijeme kada su građani najugroženiji i vrijeme u kojem komunalni redari u Puli nadležni za nadzor – ne rade. Poznato je da ljudski govor doseže razinu buke pod 45 decibela, te da glazba koja se pušta na otvorenom, da bi imala smisla i učinak, mora nadjačati govor ne jedne, nego više osoba koje borave i komuniciraju u ugostiteljskom objektu na otvorenom, čime se automatski krši ova odredba Zakona. Mnoge se terase ugostiteljskih objekata nalaze ili u samim stambenim objektima, na okućnici ili u neposrednoj blizini, odnosno pod prozorima stambenih zgrada. Stambene zgrade imaju kućni red, koji nalaže potpuni mir noću, odnosno nakon 23 sata. Gradska uprava ne poduzima ništa kako bi se spriječilo kršenje ne samo Zakona o buci već ni vlastitih odluka. Tako u članku 9. Odluke Grada Pule o kriterijima za korištenje javnih površina namijenjenih organiziranju terasa ugostiteljskih objekata od 25.4.2014. stoji da «terase ne smiju biti ozvučene, a razina buke ostalih izvora treba biti unutar granica dopuštenih vrijednosti određenih posebnim propisima.» Brojne su terase u gradu pokraj kojih svakodnevno prolaze komunalni redari koji imaju zvučnike na terasi i ne poduzimaju ništa. U jeku turističke sezone problem je najizraženiji, pa smo istražili smo na koji način se s tim problemom bore pojedini gradovi i općine u Hrvatskoj.Primjerice, u Novigradu u Istarskoj županiji komunalni redari već treću godinu zaredom tijekom turističke sezone, od 15. lipnja. do 15. rujna, rade do 2 sata ujutro, a građani suočeni s problemom buke mogu ih kontaktirati mobitelom. Od ove godine novigradski komunalni redari imaju i zvukomjere, odnosno instrumente za mjerenje buke (zvuka) koji su osmišljeni tako da primaju zvuk približno na isti način kao ljudsko uho te da registriraju objektivna mjerenja razine zvučnog tlaka. Što poduzimaju s prekršiteljima? Tijekom ovog istraživanja posebice zanimljiv nam je bio način na koji je grad Novalja na otoku Pagu riješio problem buke koja je dopirala sa Zrća, najpoznatije turističke party destinacije u Hrvatskoj. Do tada je stanje za lokalno stanovništvo bilo nepodnošljivo, budući da je razina buke znala iznositi i do 130/140 decibela. Grad Novalja naručio je od Odjela za akustiku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu izradu tehničkog rješenja za projekt usmjerenog zvuka. Projektom je ustanovljeno gdje se nalazi epicentar zabave, odnosno gdje je u pojedinom klubu smještena pozornica i u odnosnu na nju publika te je temeljem tih parametara određeno koliko glasna glazba može i treba biti da budu zadovoljni i gosti ugostiteljskih objekata i lokalno građanstvo. Potom je angažirana jedna zagrebačka firma koja u svojoj ponudi ima sustav SICREL (Sisteme inspeccion y control remoto de limitadores), a koji podrazumijeva postavljanje mjernih jedinica na kritične točke (najbliže fasade) u selima u okolici Zrća. Svrha mjernih jedinica je kontrola razine buke koja ne smije prelaziti 50 decibela. Nadalje, uz pomoć navedenog sustava označeni su svi noćni klubovi, što gradonačelnik može pratiti na svom prijenosnom računalu u uredu, a komunalni redari na "pametnim" telefonima. Ukoliko je razina buke normalna, sustav klubove označava zelenom bojom. Kada razina buke prijeđe dozvoljeni maksimum, sustav pojedini klub označava crvenom bojom, odnosno automatski alarmira i blokira razglas. Zanimljivo je da su troškove navedenog sustava snosili i Grad i vlasnici klubova, budući da je pronađeno rješenje kojim su zadovoljni i gosti i građani Novalje. Naime, u klubovima se pušta dovoljno glasna glazba u kojoj uživaju brojni gosti, dok je lokalno stanovništvo u svojim domovima zaštićeno sustavom koji je pridonio pravilnom usmjeravanju decibela i blokiranjem razglasa iz čijih zvučnika dopire nedozvoljena razina buke. Ovo je samo jedan uspješan primjer korištenja novih tehnologija u svrhu zabave i turizma. Naime, danas postoje brojne aplikacije koje "pametne" telefone pretvaraju u zvukomjere. Njihova instalacija i primjena je vrlo jednostavna, a neke od njih su: Noise Meter, Decibels, Dedcibel Meter i Professional dB. Nažalost, ČEPIĆI ZA UŠI su jedina nova tehnologija, a preseljenje mjera koju trenutno Grad Pula predlaže svojim sugrađanima koji žive u neposrednoj blizini ugostiteljskih objekata iz kojih dopire nepodnošljiva i zakonski nedozvoljena razine buke. Poznata je presuda u slučaju Oluić protiv Republike Hrvatske koju je 2010. godine donio Europski sud za ljudska prava zbog prekomjerene buke iz ugostiteljskog objekta. Ovaj se predmet ne odnosi na miješanje javnih vlasti u pravo na poštovanje doma, nego na to što one nisu poduzele radnje da zaustave povrede prava od strane treće osobe.». Tako da se slobodno može reći da Grad Pula krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima kad je riječ o prekomjernojs buci javih manifestacija i onoj svakodnevnoj iz ugostiteljskih objekata.