Inicijativa građana za Muzil «Volim Pulu» objavila je u rujnu rezultate istraživanja mišljenja javnosti o namjeni i načinu korištenja poluotoka Muzil na južnoj strani pulskog zaljeva - bivše vojne zone još uvijek od vojnom stražom i nedostupne građanima. Anketa je pokazala da čak 90% građana smatra da bi se zgrade na Muzilu trebale staviti u funkciju lokalne zajednice te da o tome ne bi trebala odlučivati ni Vlada ni Grad, već građani Pule sami. Temeljeći se na rezultatima istraživanja, zadruga Praksa i udruga Zelena Istra dostavile su u rujnu 2014., u okviru poziva Državne agencije za upravljanje državnom imovinom pod nazivom «Projekti 100», prijedlog korištenja dijela objekata na poluotoku «Muzil starter». Dr.sc. Kruno Kardov je u studiji «Kome propadaju bivše vojne nekretnine? Iskustva prenamjene u Hrvatskoj” obradio četiri primjera prenamjene vojnih nekretnina u Hrvatskoj, među njima i neuspjeli pokušaj prenamjene Muzila u okviru projekta Brijuni rivijera. Kardov zaključuje da, s obzirom da lokalna zajednica nije bila uključena u stvaranje inicijalnih ideja i kasnije službenih planova za prenamjenu Muzila, nisu bili uzeti u obzir lokalni uvjeti niti realne mogućnosti za provedbu tih ideja. Kao posljedica takvog pristupa stvoren je megalomanski projekt utemeljen jedino u viziji uskog kruga ljudi, političara, koji je kroz puno desetljeće trošio javne resurse i energiju velikog broja profesionalaca i različitih državnih i lokalnih službi. Projekt «Muzil starter» polazi od iskustva koja dokazuju da financijska logika ili logika tržišta nisu u stanju sačuvati i valorizirati neiskorišteno i zapušteno kulturno, povijesno i arhitektonsko nasljeđe, te da vandalizam i propadanje s vremenom sve više otežavaju pronalaženje zainteresiranih korisnika. Relativno očuvani Muzil zahtijeva stavljanje zgrada u funkciju u što kraćem vremenu kako bi se izbjegla sudbina sličnih vojnih područja, gdje su razvojne iluzije o turistifikaciji dovele do nepovratnog uništavanja objekata. Ciljevi projekta su integracija područja poluotoka Muzil u urbani sustav grada Pule, korištenje prostornih resursa na poluotoku za razvoj lokalnog poduzetništva i općeg društvenog standarda u gradu te uspostavljanje održivog modela upravljanja i održavanja Muzila koji ne bi teretio postojeće ustanove već koristio potencijale lokalne zajednice. Projektom se predlaže razvijanje područja nekadašnjeg regrutnog centra u hibridni gospodarsko/socijalni start-up inkubator gdje bi se različiti objekti prenamijenili po različitim modelima što bi rezultiralo diverzifikacijom korištenja i proizvodnje. Neki objekti se mogu prenamijeniti sredstvima samih korisnika, kojima bi se ponudili ugovori o privremenom korištenju, dok drugi nuđeni model pretpostavlja prenamjenu dijela objekata sredstvima institucionalnih aktera. Projektom su razrađeni osnovni financijski i ekonomski elementi te je obrazložena njegova društvena vrijednost. Ukoliko iz Državne agencije stigne pozitivan odgovor, tijekom 2015. godine krenulo bi se u dodatne analize i stvaranje svih potrebnih pretpostavki za početak realiazacije projekta privremenog korištenja objekata. Jedna od osnovnih pretpostavki je predstavljanje ideje i uključivanje relevatnih dionika, građana i potencijalnih korisnika prostora u proces prenamjene dodijeljenih objekata. Reinterpretacija prostora, koji je povijesno imao samo jednu – vojnu svrhu, je zahtjevan proces koji bez zagovaranje ideje novog života prostora kao i novih formi ne može biti uspješan. Uspjeh leži u nužnim participativnim procesima ponovnog otkrivanja i stavljanja u funkciju odnosno kreiranja novog kolektivnog imaginarija za Muzil. Nužno je postići konsenzus o privremenom korištenju kao prihvatljivom i ekonomski održivom modelu, za što je, osim javnosti, potrebno osvijestiti i donositelje odluka o njegovim pozitivnim ekonomskim i socijalnim učincima, te usuglasiti strategiju intervencije na odabranom lokalitetu kao što je nekadašnji regrutni centar. Privremeno korištenje nije uobičajena praksa te nije regulirano pa je nužno iznaći i nove pravne instrumente za takav tip intervencije. Bez jasne političke podrške modelu privremenog korišenja napuštenih objekata postoji rizik da se inicijativa zaguši i zakoči nizom birokratskih prepreka. Model privremenog korištenja može se primijeniti u bilo kojem slučaju napuštenih vojnih ili industrijskih objekata te je stoga uspjeh projekta «Muzil starter» važan i kao model dobre prakse koji se može prenijeti i na druge lokacije i zajednice. U Europi je privremeno korištenje napuštenih industrijskih i vojnih objekta već s uspjehom implementirano dok se kod nas mora tek razviti kao alernativa najčešće nuđenim obrascima – prodaji ili koncesiji područja. Europska praksa je pokazala da je privremeno korištenje takvih napuštenih objekata jedan od uspješnih načina njihove revitalizacije, ali i plodno tlo za socijalnu inovaciju. Pragmatične uprave mnogih gradova prepoznale su potencijal i korist projekata privremnog korištenja napuštenih objekata i s predlagačima sklapale sporazume o eksperimentalm korištenju napuštenih građevina, ali i aktivno sudjelovale otvarajući urede za privremeno korištenje. Projekt je prvi puta predstavljen javnosti i predstavnicima gradske uprave na tribini 30. rujna 2014.