Predstavnici Zelene Istre i inženjerske zadruge za projektiranje i urbanizam Praksa, Dušica Radojčić i Emil Jurcan, predstavili su 3. ožujka 2015. u Županijskoj komori u Puli projekt Muzil starter. Krajem 2014. projekt je dostavljen Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) u sklopu poziva za iskazivanje interesa i dostavu prijedloga za prenamjenu i korištenje bivših vojnih nekretnina "Projekt 100". U siječnju je održan sastanak u DUUDI-ju na kojem je dobivena načelna suglasnost za realizaciju projekta. Poticaj za osmišljavanje projekta dalo je istraživanje GfK o stavovima Puljana o namjeni i korištenju bivšeg vojnog područja Muzila provedeno u kolovozu 2014. godine. Anketa je pokazala da 90% stanovnika Pule u potpunosti ili uglavnom podržava davanje na privremeno korištenje zgrada na Muzilu javnim institucijama, lokalnim poduzetnicima, sportskim, kulturnim i drugim organizacijama civilnog društva. Model privremenog korištenja proizašao je i iz trenutne pat pozicije u kojoj će trebati puno vremena da se na Muzilu dogode projekti predviđeni prostornim planom, te se postavlja pitanje načina sprječavanja vandalizma i propadanja u periodu do njihove realizacije. Naročito ako se uzme u obzir da se režim čuvanja Muzila mijenja. Osim toga, ingerenciju nad Muzilom nema Grad Pula već DUUDI, koji upravlja velikim brojem sličnih područja u cijeloj Hrvatskoj te se ne može očekivati da će se Muzilu posvetiti posebna pažnja. Grad Pula želi vlasništvo nad Muzilom, ali izgleda da u DUUDI-ju nema za to sluha. Stoga se privremeno korištenje zgrada na Muzilu nameće kao jedino moguće trenutno rješenje.Radi se o vremenki ograničenom korištenju dok se ne stvore uvjeti za donošenje odluke o nekoj trajnoj namjeni. Radi se o svojevrsnom solomonskom rješenju koje za sve aktere u gradu može imati samo pozitivan učinak. Utemeljeno je na ideji "najmanjeg zajedničkog nazivnika" tj. onoga za što nema spora i oko čega se svi mogu složiti: Muzil treba zaštiti od vandalizma i propadanja i to se mora dogoditi što prije i Muzil treba staviti u funckiju lokalne zajednice odnosno grada kojemu prirodno pripada. Pozitivan učinak za Grad je stavljanje prostora u funkciju zajednice, otvaranje dijaloga umjesto konflikta, razvijanje socijalnog kapitala, ali i veća šansa, ukoliko se model pokaže uspješnim, da se od DUUDI-ja u budućnosti dobije cijelo područje. Za građane model privremenog korištenja otvara šansu za korištenjem jednog velikog novog dijela grada za ostvarivanje svojih potreba, od rekreativnih do poslovnih. Predloženim modelom resurs i vrijednosti koje iz njega proizilaze zadržavaju se unutar zajednice. Za realiazaciju tog modela odabrane su zgrade bivšeg regrutnog centra, koje su još uvijek u vrlo dobrom stanju i mogu se u funkciju staviti brzo i uz malo ulaganja. Vandalizam s vremenom sve više otežava pronalaženje zainteresiranih korisnika pa je upravo zato, dok su zgrade gotovo spremne za novu namjenu, sada pravi trenutak za za to. Praksa i Zelena Istra osmislile su početni prijedlog pretvaranja zgrada bivšeg regrutnog centra na Muzilu u gospodarsko-socijalni start-up s fokusom na kreativni sektor – koji u cijelom svijetu pokazuje veliku propulzivnost i socijalno poduzetništvo odnosno razvijanje socijalno korisnih poduzetničkih poduhvata. U Puli već postoje neke inicijative da se stvori poticajnije okruženje za realizaciju poslovnih ideja. Stoga su se predlagači fokusirali na sektore koji nisu obuhvaćeni trenutnim start-up projektima. Stavka najma prostora veliki je izdatak za svakog poduzetnika, naročito za one koji tek počinju. Iz toga sasvim logično proizlazi da bi neiskorištene prostore trebalo staviti upravo u funkciju poticaja poduzetništva - naročito kada se i njihov vlasnik s time slaže. Jurcan je predstavio i dva moguća modela financiranja za ulaganja u stavljanje zgrada u nove funkcije, no precizniji podaci uslijdit će nakon arhitektonske snimke zgrada i izvršene procjene nužnih ulaganja. Posebno su istaknuli kako se uspješnost projekta ne može očekivati bez suradnje svih relevantnih aktera u gradu odnosno bez jasne političke podrške te pozvali sve prisutne i ostale relevantne aktere u gradu na dijalog i suradnju. Moguće načine financiranja projekta predstavio je vanjski konzultant ekonomist Bojan Bajić, a nove trendove u participativnom upravljanju javnim dobrima Nives Miošić, voditeljica Istraživačkog centra Gonga. U narednih nekoliko mjeseci obavit će se razgovori i mapirati potencijalni korisnici i institucionalni suradnici kao i financijska analizana temelju athitektonskog snimka. ostaje otvoreno pitanje subjekata odnosno upravljanja cijelim procesom, za što je Gong ponudio svoju ekspertizu koju će predstavit krajem travnja u Puli. Zelena Istra bit će kontakt za sve one s interesom za uključivanje u projekts prijedlozima ili ukazivanjem na slobosti projekta. Cilj je da se što veći broj dionika uključi u oblikovanje konačne verzije projekta kao i u njegovu realizaciju. Rezultati analiza i cijelog procesa bit će predstavljeni 9. lipnja 2015. na konferenciji koju će predlagači, uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i zaklade Heinrich Boell, organizirati, ukoliko bude izvedivo, na Muzilu. Projekt prenamjene područja Muzila na predloženi način komplementaran je i može biti snažan argument inicijativi da se Pula kandidira za Europsku prijestolnicu kulture budući da su među kriterijima za aplikaciju i "planovi za jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih sektora, uključujući razvoj dugoročnih veza između kulturnog, gospodarskog i društvenog sektora u gradu kandidatu; predviđeni dugoročni kulturni, društveni i gospodarski učinak, uključujući urbani razvoj".