Od 13. do 30. ožujka u Labinu je postavljena izložba fotografija „Sretno! Priče koje nam dolaze s ugljenom“. Izložba na dosad neviđen način povezuje dvije lokalne zajednice - jednu, pogođenu eksploatacijom ugljena u Kolumbiji s onom s područja Labinštine, pogođenu izgaranjem ugljena u termoelektrani Plomin. Fotografije i svjedočanstva prikazane na izložbi rezultat su posjete Luke Tomca iz Zelene akcije/Friends of the Earth Croatia jednom od najvećih ugljenokopa na svijetu, kolumbijskom El Cerrejonu. Tomac je ovaj ugljenokop posjetio tijekom prosinca prošle godine. Lokalni stanovnici s područja Cerrejona ispričali su Tomcu kako je rudnik uzrokovao probleme poput nedostatka vode za piće i proizvodnju hrane te prisilnog raseljavanja. Oni koji se požale na ovakvu situaciju bivaju izloženi fizičkom nasilju. Prema jednoj HEP-ovoj prezentaciji, oko 25% ugljena koji se koristi u Plominu dolazi iz Kolumbije, pa je upravo Kolumbija jedan od najvećih izvora ugljena za plominsku termoelektranu. No, u Hrvatskoj je malo onih koji su svjesni ove činjenice. Još je manje onih kojima su poznati učinci eksploatacije ugljena na ljude koje žive u blizini Cerrejona. Potrošnja kolumbijskog ugljena vjerojatno će dodatno porasti ukoliko na lokaciji termoelektrane Plomin bude izgrađen novi blok, Plomin C, predviđene snage 500 MW. Da ovakvi planovi nisu popularni, dokazuje istraživanje udruge Greenpeace iz 2014. koje je pokazalo da se čak 64 posto građana Hrvatske protivi izgradnji Plomina C. Povrh toga, u jednomjesečnom javnom savjetovanju, kojeg je zaključno s 15. ožujka 2015. provela Istarska županija, više od 92 posto od preko 9000 ispitanika izjasnilo se protiv ugljena kao energenta za TE Plomin C. Stanovnici s područja Labinštine osjećaju negativan utjecaj zagađenja iz postojeće termoelektrane i stoga ne vide kako bi dobrobit od izgradnje novog bloka mogla biti veća od nedostataka. Postojeća postrojenja već narušavaju vizuru ovog kraja kao turističke destinacije, a kvalitetnu vodu za piće, umjesto labinskih kućanstava, koristi plominska termoelektrana. Ova će se situacija izgradnjom Plomina C samo dodatno pogoršati. Učinci eksploatacije ugljena u Kolumbiji su bez sumnje mnogo većih razmjera i dramatičniji od posljedica koje trpe građani Labinštine. Međutim, priče s oba kraja 'lanca ugljena' obilježene su nedostatkom dobre volje da se uzmu u obzir potrebe i mišljenja lokalnih stanovnika, kao i agresivnim provođenjem štetnih projekata u ime „razvoja '. Ovdje u Hrvatskoj ne možemo zaustaviti sve što se događa lokalnim zajednicama iz okolice El Cerrejona, ali tome ipak možemo doprinijeti. Zaustavljanje Plomina C svakako je odličan prvi korak u tom smjeru. Za više informacija o ugljenokopu El Cerrejon pročitajte članak Jagode Munić, predsjednice Friends of the Earth International. Članak se nalazi na sljedećoj poveznici: http://h-alter.org/vijesti/ostavimo-ugljen-zemlji Autor fotografija s otvorenja izložbe: Tomislav Turković Više o izložbi autora Luke Tomca: http://www.zelena-istra.hr/?q=node/1468