Urbani vrtovi koji se nalaze na zaštitnoj zelenoj površini nasuprot trgovačkog centra Billa uskoro će postati stvar prošlosti. Da je tako potvrdio nam je Grad Pula koji ovu površinu namjerava "urediti" nasipavanjem zemlje i kamena s gradilišta nove pulske bolnice. I dok su Pazin i Zagreb svoje urbane vrtove unijeli u prostorne planove, a urbani vrtlari u Varaždinu, Osijeku, Velikoj Gorici i Svetoj Klari uživaju svekoliku podršku lokalnih vlasti, u našem su gradu oni smetala koja "bez valjanog pravnog osnova koriste predmetno zemljište". Vrtovi na spomenutoj lokaciji, saznajemo iz Grada Pule, bit će nasipani kako bi se na njihovom mjestu zasadilo novo, ukrasno zelenilo, a prostor upotpunio "elementima i strukturama za boravak na otvorenom". Zatrpavanjem vrtova "inertnim materijalom sa okolnih većih gradilišta" će se "nekada obrađivani plodni dio površinske zemlje maksimalno sačuvati", pokušao je objasniti Damir Prhat, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu, otkrivši da se sve ovo planira u skladu s projektom krajobraznog uređenja kojeg je tvrtka Urbis izradila u svibnju. Zašto se zaštitna zelena površina koja već služi rekreaciji građana mora uništiti nasipavanjem kamenja da bi se ponovno pretvorila u zelenu površinu ostalo je nejasno, tim više što se, u dolini koja dosad nije nikada poplavila, park može urediti bez zatrpavanja. Grad Pula tako je potvrdio da su strahovi urbanih vrtlara s Gregovice, prema kojima je "uređenje parka" tek izlika za odlaganje viška iskopa s gradilišta bolnice, barem donekle osnovani. Utjeha zabrinutim Puljanima trebala bi valjda biti ta što samo nasipavanje vrtova neće platiti Grad, već Opća bolnica Pula. S druge strane, Grad će pokriti "tek" troškove izrade projekata, usluge stručnog nadzora te krajobrazno uređenje zone. Da krenemo samo s Urbisovim projektom, radi se o 71.250 kuna, sudeći po informacijama koje je Grad Pula uvrstio u Plan nabave početkom lipnja. Urbani vrtovi s Gregovice za Grad Pulu očito ne vrijede ni blizu toliko, da ne kažemo ništa. Čini se da naši gradski oci ne razumiju što govore sociolozi kada kažu da urbani vrtovi imaju značajnu ekonomsku i socijalno-terapeutsku ulogu te da su važni i zbog ekološke održivosti grada. Nažalost, još i manje, u Gradu koji se kandidirao za Europsku prijestolnicu kulture, razumiju da je urbano vrtlarstvo kulturni fenomen, odnosno da se radi o supkulturi i načinu života koji podrazumijeva aktivan odnos prema prostoru i gradu.