• E-MAIL

    ured@zelena-istra.hr

  • Telefon

    +385 52 506 065

  • Adresa

    Gajeva 3, 52100 Pula

blog-img-10

Posted by : dunja

09. 10. 2015.

ZBOGOM PAMETI: SKUPIM ZAHVATOM ZATRPATI STOTINAMA TONA KAMENJA JEDNU ZELENU POVRŠINU - DA BI SE NA ISTOM MJESTU NAPRAVILA DRUGA, NEŠTO VIŠA

Temeljem prijave građana na Zeleni telefon, Zelena Istra istražila je projekt Grada Pule prema kojem se zemljom i kamenjem s gradilišta Opće bolnice Pula planiraju zatrpati urbani vrtovi između Bille i Gregovice. Projekt se eufemistički naziva "Uređenje zelenih površina zone Gregovica sjever", no radi se o bešćutnom uništavanju zelene udoline bogate florom i faunom, koja se prostire na 21.000 m2. Na temelju dokumenta kojima raspolaže, Zelena Istra procjenjuje da će građani Pule izvođenje projekta platiti barem 1,5 milijuna kuna. I dok mudrije gradske uprave znaju vrijednost urbanih vrtova za rekreaciju i zdravlje građana, Grad Pula planiranim skupim projektom zatrpavanja doline s urbanim vrtovima na Gregovici ide protiv zdravog razuma. Naime, nakon uništavanja jedne zelene površine, planira se izgraditi druga na istom mjestu, samo malo viša. Pritom je jedini argument za cijeli projekt - zatrpavanje depresije. Zašto je nužno zatrpati zelenu udolinu, Grad nije našao za shodno obrazložiti. Hoće li, ostane li im viška materijala, sljedeća na redu biti dolina Pragrande? - Očito je da Grad Pula nije znao kako riješiti problem goleme količine iskopanog kamenja prilikom gradnje nove bolnice, pa je odlučio njime zatrpati dolinu s urbanim vrtovima - i to pravdati "uređenjem zelene površine". Umjesto da se uredi postojeća zelena površina, naš se novac planira potrošiti na njeno potpuno uništavanje. Sve to da bi se napravila nova zelena površina, na istom mjestu, ali metar-dva viša? Ne treba, hvala, zelenu površinu već imamo. Predlažemo da se viškom iskopa s gradilišta bolnice saniraju iscrpljeni kamenolomi u okolici Pule, imamo kamenolom Max koji treba sanirati, a tu su i drugi kamenolomi u Puli i okolici kojima vape za sanacijom. To su rane u krajoliku i opasnost za šetače. Ne samo da je krajnje je vrijeme da se saniraju već i idealna prilika uz toliko viška iskopanog materijala s gradilišta nove bolnice – poručila je ispred Zelene Istre Dušica Radojčić. Projekt predviđa eliminaciju, ne samo urbanih vrtova (zdravlje, rekreacija, poljoprivreda) već i svog zelenila koje trenutno postoji na području udoline. Zatim slijedi uklanjanje sloja od 20 cm zemlje, "uređenje temeljnog tla ... mehaničkim zbijanjem" te nasipavanje površine od 2 ha miješanim i kamenim materijalom u količini od 16.533 m3. Nakon što se razastre uklonjena zemlja, dodaje se nova zemlja i kreće se s "uređenjem" zelene površine. - Užasno je što se uklanjaju autohtona stabla! Po mojoj procjeni, u udolini na Gregovici u ovome trenutku raste i nekoliko stotina stabala ladonje, hrasta, oraha, krušaka, breskvi, višanja, trešanja i lješnjaka, a tu su i vinova loza te trstika - tvrdi predstavnik zainteresiranih građana, koji preko 60 godina živi u blizini udoline. Njegova najveća strepnja ipak je to što će nasipavanje udoline zauvijek izbrisati i brojne ptice i male životinje. - Udolina na Gregovici ima ornitološki značaj te je ona stalno stanište i gnjezdište velikog broja ptica. Među pticama koje sam ovdje često viđao nalaze se pastirica, kraljić, češljugar, crnokapa grmušica, crvendać, više podvrsta sjenica, rusog svarčka te zeba. Zatim tu su i poljski vrapci, zelendur, jurčica, djetlić, poljska ševa, šojka, svraka, fazan i grlica, sve redom zakonom zaštićene ptice – tvrdi Puljanin koji se u slobodno vrijeme bavi promatranjem ptica i dodaje – Udolina je bitno stanište zaštićenih malih životinja, ježa i kornjače čančare. Kada bi predviđeni radovi uklanjanja zemlje i nasipavanja uskoro krenuli, ove životinjice, koje trenutno spavaju zimski san, bile bi žive zakopane. Na novo zatrpanoj i zbijenoj udolini, očišćenoj od svog života, planiraju se zasaditi nova stabla i gotovo 16.000 sadnica visokog i niskog grmlja i pokrovnog bilja te će se formirati travnjak. - Problematično je što projekt predviđa sadnju stabala paulovnije (Paulownia tomentosa), porijeklom iz Kine i Koreje, koju Američka uprava za poljoprivredu navodi kao invazivnu - rekla je Dunja Mickov iz Zelene Istre. Mickov je istaknula da je ova vrsta u SAD-u izazvala poljoprivredne, ekološke i gospodarske štete, pa se Amerikanci sada trude iskorijeniti je, što mnogo košta jer samo jedno stablo godišnje proizvede preko 20 milijuna sjemenki, putem kojih se se paulovnija nekontrolirano širi. U stvarnosti, za uređenje zelene površine na Gregovici nije potrebno saditi paulovnije, niti potrošiti mnogo novaca. Na pitanje o tome kako je urediti, predstavnik zainteresiranih građana odgovara: "Jeftino i jednostavno. Sve što je potrebno je pokositi i pograbljati udolinu, iz nje ukloniti trule barake, malčice prorijediti gustiše i orezati stabla." A u ovakvom, prirodnom, uređenju zasigurno bi se pronašlo i dovoljno prostora za trim staze poput onih kroz Šijansku šumu ili na Lungomareu, kao i dječja igrala, kojih bi na Gregovici moglo biti više. Građani koji područje koriste za urbano vrtlarstvo primili su još u svibnju prijeteću obavijest, kojom ih Grad upozorava da će usprotive li će protiv njih biti pokrenut "parnični postupak radi isplate za korištenje nekretnina... naknade nastale štete, izgubljene dobiti i troškova provedbe postupka", pa je razumljiva njihova nevoljkost, budući da se radi uglavnom o osobama u mirovini, za javno istupanje. U državi koja je prethodila, za korištenje javnih zelenih površina za gradsko vrtlarstvo plaćala se mala naknada, pa predlažemo da se umjesto sulude ideje zatrpavanja plodnog i bioraznolikošću bogatog područja regulira, stimulira i uredi korištenje urbanih vrtova u cijelom gradu.

Fotografije

Prilozi