Istarskoj županiji dostavili smo mišljenje o zahtjevu investitora, koji želi izgraditi ski-lift u uvali Valovine, za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš: Ističemo tri temeljna problema koje Elaborat zaštite okoliša nije obradio na primjereni način: - utjecaj na krajobraz - varijantna rješenja - utjecaj na rijetke i ugrožene stanišne tipove Utjecaj na krajobraz Držimo da izjava izrađivača Elaborata da “izgradnjom Ski-lifta….može se ocijeniti da s planiranim zahvatom neće negativno utjecati na promjenu vizualnog identiteta prostora ambijentalnih ili drugih krajobraznih vrijednosti” nije istinita. Definicija zaštite krajobraza glasi “planiranje i provedba mjera kojima se sprječavaju neželjene promjene, narušavanje ili uništavanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza”. Ne može se tvrditi da izgradnja konstrukcije velikog ski-lifta duljine 421 m, malog ski-lifta duljine 120, visine konstrukcije iznad vode od 14 m, ukupne površine 3 ha (29.992 m2), ukupne površine pratećih objekata na kopnu i moru od 711 m2 (terase, platforme, strojarnica, mostovi) te «označavanje konstrukcije kako bi se osigurala vidljivost objekta kako danju tako i noću radi sigurnosti» u potpuno očuvanoj prirodnoj uvali velike ljepote neće dovesti do narušavanja karakterističnih obilježja krajobraza. O promjenama u krajobrazu najbolje bi svjedočila simulacija konstrukcije odnosno zahvata u prostoru iz više perspektiva, koja je u Elaboratu izostala. Dajemo nekoliko fotografija koje najbolje ilustriraju značaj i ljepotu uvale, naglašavajući pri tome kako se radi o jedinoj pješčanoj uvali u Puli (fotografija u prilogu): Vjerujemo da bi se svi složili da bi 10 takvih ski-liftova u svim pulskim uvalama imalo značajan utjecaj na okoliš ili ambijent. Kako je onda moguće da jedan nema nikakav utjecaj, kako tvrdi izrađivač Elaborata («neće negativno utjecati na promjenu vizualnog identiteta prostora ambijentalnih ili drugih krajobraznih vrijednosti»)? Držimo da utjecaj itekako postoji, naročito u navedenoj prirodnoj uvali te da bi alternativna lokacija bitno umanjila tu vrstu utjecaja. Ili, ako se prvom investitoru dopusti izgradnja bez procjene utjecaja, hoće li se i drugima to dopustiti? Ili će samo prvi investitor biti u povlaštenom položaju? XXXXX Varijantna rješenja Izrađivač Elaborata navodi kako varijantna rješenja predmetnog zahvata nisu razmatrana. To držimo velikim nedostatkom. U vezi s prethodnom primjedbom o izostanku procjene utjecaja na krajobraz, držimo kako bi upravo usporedba s nekom alternativnom lokacijom izgradnje konstrukcije ski-lifta ukazala na mogućnost manjeg utjecaja na okoliš – odnosno na krajobraz prirodne uvale. U neposrednoj blizini uvale koja je razmatrana kao potencijalna lokacija za izgradnju ski-lifta nalazi se više drugih uvala s izgrađenim (betoniranim) obalama i svom potrebnom infrastrukturom, poput dobrog pristupnog puta, kanalizacije i parkirališta. Naime, u Elaboratu se ne spominje gdje će se korisnici i publika ski-lifta parkirati, niti se opisuje ni gdje će se izgraditi septička jama, dok se spominju prometne gužve zbog loše ceste. Naravno da je investitor odabrao najatraktivniju lokaciju prirodne, potpuno očuvane uvale, računajući i na učinke tzv. «položajne rente». Držimo da bi odgovorna uprava trebala znati uravnotežiti takve poslovne ambicije sa zaštitom najugroženijih dijelova priobalja – a to su upravo prirodne uvale u blizini grada. Turističke atrakcije i poslovne ideje mogu prosperirati i u uvalama izgrađenih obala. Držimo da je od iznimnog značaja kod procjene je li ili nije potrebna procjena utjecaj na okoliš i činjenica da se radi o prvom zahtjevu za izgradnju takve konstrukcije u Puli. Hoće li eventualno i drugi investitori koji budu pokazali interes za drugim ili trećim ski-liftom biti u situaciji da samostalno biraju koja im od preostalih uvala odgovara? Ili ćemo ipak biti dovoljno mudri da odredimo kako se u očuvanim prirodnim uvalama ne mogu graditi strukture koje narušavaju njihovu jedinstvenu ljepotu. Te da se za potrebe zabave na vodi moraju koristi mjesta koja su već izgubila prirodnost. A prirodu sačuvati za vlastito uživanje, i uživanje posjetitelja (koji to znaju cijeniti). Osim toga, u Elaboratu se navodi kako na lokaciji «rezultati analize uzoraka mora uzeti na sva tri mjerna mjesta pokazuju da je konačna i godišnja ocjena kakvoće mora za 2015. godinu izvrsna.» Priznaje se i mogućnost akcidentnih situacija s izlijevanjem naftnih derivata, pa se postavlja pitanje razumnosti prihvaćanja takvog rizika. XXXXX Nije proveden postupak prethodne ocjene o potrebi procjene utjecaja na ekološku mrežu – nije utvrđeno postoji li negativni utjecaj na rijetke i ugrožene stanišne tipove S obzirom da se zahvat nalazi unutar ekološki osjetljivih područja: - (POP) HR1000032 Akvatorij zapadne Istre i - (POVS) HR5000032 Akvatorij zapadne Istre te da je u plitkom priobalnom dijelu ustanovljeno prisustvo morskih staništa F.4./ G.2.4.1./ G.2.4.2. te G.3.2. , koja su svrstana u ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značaja (Prilog II) i ugrožene i rijetke stanišne tipove zastupljene na području RH značajne za ekološku mrežu NATURA 2000 (Prilog III), sukladno Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), prema Zakonu o zaštiti prirode nužno je provesti postupak prethodne ocjene o potrebi procjene utjecaja na ekološku mrežu popisan sljedećim člancima Zakona: Čl. 27.(1) Za zahvate za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, Prethodna ocjena obavlja se u okviru postupka ocjene o potrebi procjene. Čl. 29. (2) Upravno tijelo (op.a. u ovom slučaju Istarska županija) provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate: – za koje upravno tijelo provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša, Županija je dužna provoditi Zakon o zaštiti prirode, a to pretpostavlja i traženje mišljenja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i objava na svojim internetskim stranicama cijelog postupka prethodne ocjene mogućih utjecaja na ekološku mrežu. Budući da ništa od svega toga nije učinjeno, postupak je potrebno provesti od početka. XXXXXX Želimo ukazati i na jedan propust u objavljenom Elaboratu zaštite okoliša: Na str. 61 Elaborata nalazi se skenirani dokument «Sanitarno – tehnički uvjeti i uvjeti zaštite od buke» Ministarstva zdravlja, Uprave unaprjeđenje zdravlja, Službe županijske sanitarne inspekcije, Odjel za Istru i Primorje, Ispostava Rovinj, Klasa: 540-02/16-03/3927, Urbroj: 534-07-2-1-4-3/16-2, Pula, 13. siječanj 2016. Dokument očito ima dvije stranice, no, umjesto druge stranice, na kojoj se vjerojatno opisuju uvjeti zaštite od buke, skenirana je dva puta ista prva stranica. Budući da se u Elaborat navodi kako «sam zahvat nema direktnog utjecaja na pojavu prekomjerne buke, budući da je pogon vučnice bešumni elektromotor», ljubazno vas molimo da objavite i drugu stranicu Uvjeta i zaštite od buke, kako bi se otklonila svaka sumnja da se radi o namjernom propustu.