Institut za političku ekologiju proveo je tijekom 2017. istraživanje o upravljanju komunalnim uslugama vodoopskrbe, odvodnje i prikupljanja komunalnog otpada u Puli, Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku(1). U promatranim komunalnim poduzećima korištenje političke moći lokalnih vlasti u svrhu izigravanja propisanih procedura omogućava stranački utjecaj na društva i ugrožava njihovu efikasnost i upravljanje sukladno javnom interesu. Opisana zloupotreba političkog utjecaja osigurana je praksom imenovanja članova nadzornih odbora i uprava komunalnih poduzeća prema političkoj podobnosti, a ne stručnosti. Ovakav sustav omogućuje korištenje poduzeća za partikularne interese, uz istovremeno nisku kvalitetu pružanih usluga odnosno velike probleme po pitanju vodoopskrbe i odvodnje i gospodarenja otpadom. Na primjeru istraženih gradova evidentno je da su gradska komunalna poduzeća instrument, ali i plijen različitih političkih grupacija koje se izmjenjuju na vlasti ili interesnih skupina koje tu vlast okružuju ili traže priliku za ostvarenje svojih interesa. Uz nerijetko potpuno odsustvo nadzora, komunalna su poduzeća idealno mjesto za zbrinjavanje političkih podobnih osoba i masovna zapošljavanja prema stranačkom ključu koja s vremenom postaju balast i opterećenje za komunalno poduzeće. Rezultati istraživanja poslužili su za izradu publikacije «Preporuke za smanjivanje korupcije u upravljanju komunalnim poduzećima». Preporuke su doprinos razumijevanju nekih pojavnih oblika korupcije na razini gradova i ukazivanju na njihove izvore. Premda se svi slažu da korupcija stvara velike društvene i gospodarske štete te se u cilju njenog suzbijanja donose mnoge mjere, one se primjenjuju sporo i nevoljko, a njihov se učinak umanjuje izigravanjem pravila i formalnom primjenom. Drugačije se i ne može očekivati kada mjere donose i moraju ih implementirati baš oni koji su najviše pod njihovim utjecajem. Izlazak iz tog začaranog kruga je u otvorenosti i transparentnosti rada javne uprave i poduzeća te uključivanja javnosti u nadzor nad njihovim radom. Stoga se u Preporukama navode neki jednostavni, ali učinkovitiji antikorupcijski mehanizmi, među kojima ističemo participativne modele upravljanja komunalnim poduzećima, odnosno imenovanja u nadzorne odbore članova predstavničke i izvršne vlasti, predstavnika korisnika komunalnih usluga, udruga za zaštitu okoliša te udruga za borbu protiv siromaštva, koji bi se birali na temelju javnog natječaja kako bi se osigurao javni interes u upravljanju komunalnih poduzeća. «Preporuke za smanjivanje korupcije u upravljanju komunalnim poduzećima» potražite ovdje: http://www.zelena-istra.hr/files/Preporuke_smanjivanje_korupcije_COMMUN-SENSE.pdf (1) «Za komunalne usluge čistih ruku», Institut za političku ekologiju, 2017. http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/1088/doc_files/original/za_komunalne_usluge_cistih_ruku.pdf Ovo priopćenje nastalo je u okviru projekta "Otvoreno i uključivo upravljanje komunalnim uslugama i prostornim resursima- Commun Sense", koji financira Europska unija u sklopu I. komponente programa IPA, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stavovi izneseni u priopćenju ne mogu se smatrati stavom Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.