Zbog nesnosnog smrada koji se ovog ljeta širio s Kaštijuna, regionalnog centra za gospodarenje otpadom, ali i zbog netransparetnog načina rada tvrtke Kaštijun d.o.o., građani predlažu konkretne hitne mjere prevencije štetnih utjecaja, praćenje pojavnosti neugodnih mirisa te uspostavu javnog nadzora nad radom tog poduzeća. Pogledajte u prilogu ovog teksta što predlaže građanska inicijativa "Čist zrak - duga ljubav". Problem s Kaštijunom nastao upravo zbog zanemarivanja primjedbi i prosvjeda građana, koji su se događali prije 10-ak godina tj. u vrijeme kada su se stvari mogle drugačjie planirati i realizirati, pa posjećamo na aktivnosti koje su udruge i građani okupljeni u građansku inicijativu poduzeli ne bi li onemogućili Kaštijun kakav smo na kraju dobili: Radi izostalih prijedloga alternativnih lokacija i tehnologija, lokalna zajednica i Zelena Istra su se na javnim raspravama tijekom 2007. i 2008. godine izjasnili protiv Studije utjecaja na okoliš Kaštijun koja je upravo u navedenim ključnim dijelovima bila manjkava. Oformljena inicijativa građana tada je prikupila oko 6500 potpisa građana protiv lokacije centra i odabrane tehnologije kojom se proizvodi gorivo iz otpada. Organizirana su 4 prosvjeda (ispred Kaštijuna, u Medulinu, u Zagrebu ispred Ministarstva zaštite okoliša i u Pazinu pred Skupštinu Istarske županije). Tijekom službene procedure upućeno je više stotina primjedbi građana na Studiju utjecaja na okoliš - i sve su primjedbe odbijene. Predstavnica Zelene Istre išla je čak do Brisela te predstavnicima Europske komisije prenijela sve primjedbe i nedostatke. I Općina Medulin je oštro istupila protiv lokacije te je zahtijevala izmjene Prostornog plana Istarske županije, a naručila je i nezavisnu ekspertizu sadržaja Studije utjecaj na okoliš. Nakon odbijanja svih primjedbi krenulo se u ucjenjivanje javnosti izjavama kako je projekt dovršen, kao i aplikacija za europski novac, a novac osiguran i da zbog svega toga projekt mora biti realiziran. Gradonačelnik Pule Boris Miletić je na zboru građana MO Valdebek tvrdio da nas "2008. čeka sceniraj Napulja" ako se projekt ne prihvati s obzirom da na odlagalištu smeća nema više mjesta ni za godinu dana. To je bila velika laž jer se na tom odlagalištu smeće odlagalo još punih 10 godina. Dakle, bilo je vremena da se razmotre i alternativne lokacije kao i tehnologije i da se cijeli sustav održivog gospodarenja otpadom kvalitetno i pametno uspostavi. Politički diktat slijepo je slijedila i većina članova Odbora za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Skupštine Istarske županije kada je, bez ozbiljnog razmatranja primjedbi građana, projekt paušalno ocijenila dobrim. Ovaj slučaj pokazuje kako se lokalne vlasti uvijek oglušuju na upozorenja građanskih inicijativa i lokalne zajednice, a kasnije se pokaže da su gotovo uvijek ta upozorenja bila ispravna. Što sad poduzeti i kako se nositi s posljedicama? Za početak građani očekuju da se nađe hitno rješenje za smrad koji dolazi zbog odloženog organskog dijela otpada koji se ne stigne sušiti dovoljno dugo radi prevelikih količina miješanog komunalnog otpada. Zatim očekuju da se izvrši pritisak na sve gradove i općine koji bi trebali drastično smanjiti količine otpada koje dovoze tj. povećati postotke odvojeno prikupljenog otpada te da građani budu pravovremeno i konstantno informirani o svim koracima i detaljima vezanim uz rad Kaštijuna. Javni nadzor nad radom komunalnih poduzeća Javna poduzeća bi upravljanje dobrima i uslugama trebala obavljati u javnom interesu. No, kako su njihovi vlasnici tijela vlasti, koja na čelna mjesta, u upravu i nadzorne odbore, ne postavljaju najsposobnije i neovisne nego podobne odnosno stranačke ljude, ta poduzeća često nemaju dobar management niti rade u javnom interesu. Uzmimo npr. Kaštijun d.o.o.: u 51%-tnom vasništvu Grada Pule i ostatak Istarske županije; u nadzornom odboru istaknuti IDS-ovci. Što možemo od njih očekivati osim zataškivanja i pravdanja. Priznajući grešku u radu, priznali bi loš rad i razlog za smjenu. U javnosti zato prevladava opravdano negativan stav o radu javnih poduzeća. Korupcija, klijentelizam, nepotizam, stranačka diktatura, neefikasnost, preskupe usluge - sve su to "kvalitete" koje se vežu uz njihov rad. Rješenje nije, kako nam često nude, u privatizaciji javnih poduzeća već u javnom nadzoru nad njihovim radom. Globalna iskustva privatizacije javnih usluga prije više desetljeća pokazuju da ona nije riješila navedene probleme, a ulazak u utrku za profitom donio je i nove - smanjeno investiranje u održavanje i novu infrastrukturu, daljnje povećanje cijena i smanjenje dostupnosti usluge, potpunu nebrigu privatiziranih poduzeća za okoliš, radnička prava i lokalnu zajednicu. Zato je rekomunalizacija ili vraćanje u javno vlasništvo takvih poduzeća postao trend. No, prilikom rekomunaliazcije uvodi se javni nadzor nad njihovim radom, koji se pokazao vrlo učinkovit. Radi se o radikalnom zaokretu prema odgovornosti, transparentnosti i učinkovitosti - u kojima bi upravo javna poduzeća trebala prednjačiti i poslužiti kao primjer ostalima. Danas već postoje različiti primjeri javnog nadzora nad radom javnih poduzeća: odbori korisnika koji kontroliraju javni interes i kvalitetu usluge; konzultativne komisije s kojom s uprava savjetuje i koje razmatraju i usvajaju godišnje izvještaje; neka poduzeća u upravni odbor biraju stručnjake i duge zaniteresirane dionike. Ti predstavnici mogu sjediti i u nadzornim odborima. U savjetodavnim, kontrolnim ili tijelima upravljanja mogu se birati istaknuti predstavnici udruga za zaštitu potrošača, za zaštitu okoliša ili opće dobro, neovisne struke, korisnika, predstavnika zaposlenika ili gradskih vijećnika. Postoji više načina da javni nadzor nad Kaštijunom realizira i od toga mogu proizaći višestruke koristi i uštede., a ne bi se smio izostaviti ni nadzor nad komunalnim poduzećem Pula Herculanea d.o.o. zbog velikog nezadovoljstva javnosti njegovim poslovanjem odnosno loših rezultata u gospodarenju komunalnim otpadom.