Još je početkom 20. stoljeća austro-ugarska vlast uvidjela važnost drveća u industrijskim gradovima te se zato odlučila za sadnju četverorednog drvoreda u samom srcu grada Pule – današnji Giardini. Tada su stabla ladonje bila veoma popularna za sadnju zbog njihove otpornosti na onečišćeni zrak i guste krošnje, a i danas vidimo da je ta vrsta iznimno prilagođena na uvjete koji vladaju u gradskim sredinama. Životni vijek urbanog drveća značajno je kraći od drveća koje raste u prirodi, a on ovisi o nizu faktora poput prostoru za rast, vremenskim uvjetima ili napadima štetnika. Jedan od najvažnijih faktora koji utječe na životni vijek urbanog drveća definitivno je način održavanja. Nepravilno orezivanje (npr. „kresanje“ drveća) značajno skraćuje životni vijek drveća tako što stvara velike rane na stablima. Takve rane stablo nikada neće moći zatvoriti, a one omogućavaju vodi da se zadržava u unutrašnjosti samog stabla. Voda dovodi do truleži, trulež slabi stablo, a onda dolaze gljivice i štetnici koji do kraja uništavaju stablo. Na takvim stablima postoji velika opasnost od loma grana ili cijelog debla, ovisno o lokaciji truleži, te se ona moraju sanirati. Zato je nužno da se stabla saniraju od strane stručnjaka uz što manje štete za ljude, imovinu i sama stabla, a ako se stablo mora ukloniti potrebno ga je zamijeniti što odraslijim stablom prilagođenim na lokalne uvjete. Iako urbano drveće povećava kvalitetu života u gradovima na brojne načine, danas pronalazimo sve manje i manje odraslih stabala u gradovima. Stabla povećavaju estetsku vrijednost prostora svojim lišćem, plodovima, cvjetovima ili oblikom. Ona također smanjuju razinu ozona i ugljikovog dioksida tako što ga vežu u svojem lišću. Istraživanja su dokazala da je razina onečišćivača u zraku, koje proizvode automobili, do 60 % niža u ulicama koje imaju posađena stabla u odnosu na ulice gdje nije bilo drveća. Stabla pozitivno utječu i na rak kože, astmu, hipertenziju i ostale bolesti povezane uz stres tako što filtriraju zagađeni zrak, smanjuju količinu smoga u zraku, pružaju hlad i stvaraju mirno okruženje za rekreaciju. Povoljno postavljena stabla smanjuju razinu buke i pružaju stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Istraživanje provedenu u UK-u kaže da se za svaku £1 potrošenu na održavanje drveća dobije povrat od £7 zbog uštede grijanja i hlađenja. Stabla također smanjuju količinu oborinske vode, povećavaju vrijednost nekretnina, smanjuju temperaturu zraka i smanjuju brzinu vjetra. Kada se iz bilo kojeg razloga drveće u gradovima posiječe, ono se, ako se uopće i zamijeni, zamijeni grmovima ili niskim vrstama bez uvažavanja ako je ta vrsta uopće prilagođena na uvjete u kojima će biti posađena. Ta stabla rijetko dožive starost i ne mogu pružiti brojne prednosti koje nude odrasla stabla. Potreba za urbanim drvećem je sve veća i zbog rastućeg broja ljudi koji se doseljavaju u gradove i polako zaboravljaju na kontakt s prirodom te im bilo kakav dodir s njom puno znači. Danas ljudi sve više shvaćaju prednosti urbanog drveća te se organiziraju brojne akcije sadnje diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, iako je to kod nas još uvijek u začetcima. Uvijek će se naći ljudi kojima smetaju ptice u krošnjama stabala, plodovi i cvjetovi koji onečišćuju tlo ili pelud koja izaziva alergiju no moramo shvatiti da prednosti urbanog drveća ima više nego mana, da od njih profitiramo svi te da uvijek postoje načini kako te mane možemo umanjiti. Ako želimo živjeti u zelenijim, čistijim i ugodnijim gradovima vrijeme je da se za to i pobrinemo. Jurica Tadić, magistar inženjer urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, volonter Zelene Istre