Nedavno je održano javno izlaganje Studije utjecaja na okoliš za izgradnju luke u Karigadoru koja godinama izaziva protivljenje javnosti zbog planirane betonizacije i devastacije uvale Dajla-Karigador. Dodatni problem predstavlja činjenica da je postupak procjene utjecaja na okoliš za ovaj zahvat nezakonit jer je proveden isključivo na hrvatskom, a ne i talijanskom jeziku. Tako je projekt po prvi put javno predstavljen na hrvatskom upravo u Zajednici Talijana.
Naime, prema članku 12., stavak 1. i 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina “Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice ... i “kada je to propisano statutom jedinice lokalne samouprave ili statutom područne (regionalne) samouprave”. A talijanska nacionalna manjina čini trećinu stanovništva Općine Brtonigla, dok ravnopravnu službenu uporabu hrvatskog i talijanskog jezika jamče i statuti Općine i Istarske županije.
Zbog toga udruga Moj lipi Karigador od Ministarstva zaštite okoliša i energetike zahtijeva ponovno provođenje javne rasprave, prijevod Studije i sve pripadajuće dokumentacije na talijanski jezik, kao i ponavljanje javnog izlaganja. Traže da se omogući da pripadnici talijanske nacionalne manjine svoje pisane i usmene prijedloge, primjedbe i mišljenja tijekom javne rasprave iznesu i na talijanskom jeziku. Zahtjev su poslali i Istarskoj županiji, kao i Savjetu za nacionalne manjine te Pučkom pravobranitelju.
Pravo na služenje svojim jezikom i pismom u službenoj uporabi jedno je od osnovnih prava pripadnika nacionalnih manjina, a proizlazi i iz Ustava RH, kao i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Provođenjem rasprave samo na hrvatskom diskriminirani su pripadnici talijanske nacionalne manjine iz Općine Brtonigla te im je “de facto onemogućeno sudjelovanje u javnoj raspravi”, navodi u zahtjevu udruga Moj lipi Karigador. Samim time nije ostvarena ni svrha javne rasprave sukladno Zakonu o zaštiti okoliša - sudjelovanje javnosti u procjeni utjecaja na okoliš.
Spornim zahvatom planira se sveobuhvatna preobrazba krajobraza uvale Dajla-Karigador iz "mediteranskog seoskog naselja" u urbanu luku sa 197 vezova, od kojih su 142 predviđena za nautičare. U istoj uvali planiraju se još dvije luke, ukupno 315 vezova. U Studiji se navodi da će se realizacijom luka zdrava “prirodna morska i priobalna staništa gotovo u potpunosti prenamijeniti i većim dijelom uništiti”. Zahvati će izrazito negativno utjecati na strogo zaštićene vrste - morsku cvjetnicu čvorastu morsku resu te plemenitu perisku koju je, zbog masovnog pomora, Međunarodna unija za očuvanje prirode nedavno uvrstila u kategoriju kritično ugrožene vrste.
