Danas se obilježava Međunarodni dan biološke raznolikosti, a naslov i tema ovogodišnjeg obilježvanja je "Rješenja su u prirodi". Pa čak i u gradovima. Sve ćete češće slušati o važnosti "zelene infrastrukture" u gradovima. Znate li što je zapravo zelena infrastruktura u urbanim područjima? Pogledajmo što piše u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.
Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s ostalim ekološkim značajkama koje su planirane na način da pružaju široki spektar usluga ekosustava, a uključuje zelene prostore (ili plave, ako se radi o vodenim ekosustavima) i druge fizičke značajke u kopnenim (uključujući obalne) i morskim područjima. Pod zelenom infrastukturom se ne misli samo na zelene prostore kao što su parkovi i otvoreni prostori, nego također na plava infrastruktura koja uključuje urbanu odvodnju i odvodne jarke, močvare, rijeke, potoke, bare, lokve, mrtvaje, kanale i njihove nasipe kao i ostale vodotoke. Zaštićena područja i područja ekološke mreže (Natura 2000) dio su zelene infrastrukture.
Jedna od važnijih mjera prilagodbe klimatskim promjenama je i provedba koncepta zelene infrastrukture u svrhu jačanja otpornosti na klimatske promjene u urbanim i ruralnim sredinama. Kako?
- Formiranjem zelenih površina unutar urbanih prostora namijenjenih privremenom ili trajnom zadržavanju i pročišćavanju oborinskih voda te rekreacijskim sadržajima te razvoj plave infrastrukture ekološkom obnovom i revitalizacija vodotoka u urbanim i ruralnim sredinama, lokalnoj i regionalnoj razini.
- Izradom analize postojeće mreže zelenih i vodenih površina u urbanim i ruralnim sredinama (šume, park-šume, parkovi i ostalo gradsko zelenilo, potoci, rijeke i jezera) i mogućnosti unapređenja poveznica između pojedinih elemenata zelene i plave infrastrukture lokalnog i regionalnog značenja (primjerice linijske strukture, vodotoci, rijeke i jezera).
- Strateškom sadnjom drveća i ostalih drvenastih vrsta kako bi se ostvarila fizička i/ili funkcionalna povezanost između pojedinih elemenata zelene infrastrukture, uključujući i osnivanje parkovnih i/ili šumskih površina uz korita površinskih tokova te ekološka obnova i revitalizacija vodotoka u urbanim i ruralnim sredinama te na regionalnoj i lokalnoj razini.
- Jačanjem kapaciteta nadležnih tijela državne uprave na svim razinama za provedbu participativnog planiranja.
- Prilikom planiranja novih zelenih površina dati prednost drvenastim vrstama pred travom koja zahtijeva veliku potrošnju vode za održavanje, a drveće bolje utječe na smanjenje učinka toplinskog otoka.
- Jačati otpornost ranjivih staništa primjerice: revitalizacija, restauracija, uključivanje u zaštićena područja, održavanje pomoću tradicijskih znanja, osiguravanje povezanosti staništa, uklanjanje invazivnih stranih vrsta.
- Jačati otpornost ranjivih vrsta primjerice: propagacija biljnih vrsta, introdukcija, reintrodukcija, repopulacija, translokacija, osiguranje optimalnih koridora i odmorišta za migracijske vrste, konzervacija genske raznolikosti in situ i ex situ (uključujući i banke gena).
Osim ublažavanja posljedica klimatskih promjena, zelena infrastruktura ima niz drugih prepoznatih pozitivnih učinaka poput pozitivnog utjecaja na zajednicu i zdravlje njenih članova, pročišćavanja zraka, smanjivanja temeprature ljeti ili sprječavanja poplava u gradu.
#MeđunarodniDanBiološkeRaznolikosti #RješenjaSuUPrirodi #ZelenaInfrastruktura #PlavaInfrastruktura #KlimatskePromjene #Prilagodba #Ublažavanje
