• E-MAIL

    ured@zelena-istra.hr

  • Telefon

    +385 52 506 065

  • Adresa

    Gajeva 3, 52100 Pula

blog-img-10

Posted by : Irena B.

02. 04. 2021.

Održana konferencija „Održivo gospodarenje otpadom – prilike i izazovi”

U utorak, 30. ožujka 2021. održana je online konferencija u organizaciji Zelene Istre pod nazivom „Održivo gospodarenje otpadom – izazovi i prilike” namijenjena predstavnicima komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave. Potaknuti brojnim izazovima s kojima se susreću u radu, na konferenciji smo predstavili primjere dobre prakse koji, osim odvojenog prikupljanja otpada, imaju zaokružen sustav održivog gospodarenja otpadom te istaknuli prednosti takvog sustava. Naime, izgradnja sustava prikupljanja otpada kao javne usluge bez sortirnica, kompostana, centara za ponovnu oporabu i bez barem primarne obrade zelenog i glomaznog otpada, rezultira visokim troškovima i posljedično, visokom cijenom za javnu uslugu. Primjeri dobre prakse putokaz su u kojem smjeru treba graditi sustav koji će biti okolišno prihvatljiv i koji će potaknuti otvaranje zelenih radnih mjesta. Drugi dio konferencije bio je posvećen temi komunalnog nereda i nekontroliranog odbacivanja komunalnog otpada u okoliš što je ujedno i gorući problem s kojim se sve jedinice lokalne samouprave susreću.

Na konferenciji su sudjelovale Sonja Polonijo, predstavnica Udruge gradova i Dijana Mijač Dretar, voditeljica sustava kvalitete i zaštite okoliša Komunalnog poduzeća d.o.o. Križevci. Moderatorica je bila Koviljka Aškić, univ.spec.dipl.ing koja je i uvodno ukratko predstavila situaciju u području gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.

Vrlo inspirativno predavanje održala je Dijana Mijač Dretar, koja je pokazala kako se zaokruženim sustavom gospodarenja otpadom uz kompostanu, sjeckalicu zelenog otpada, sortirnicu koja generira nova zelena radna mjesta  te bioplinsko postrojenje čija toplinska energija se koristi za grijanje upravnih zgrada - mogu postići odlični rezultati.

U sortirnici je zaposleno deset radnika i pomoću nje uspijevaju dodatno sortirati i balirati većinu suhog reciklabilnog otpada koji prikupe od građana te ga plasirati dalje na tržište i za to dobiti naknadu. Na taj se način znatno smanjuju troškovi zbrinjavanja reciklabilnog materijala za koje, ukoliko nije dodatno sortiran, komunalna poduzeća moraju plaćati preuzimanje između 1.200 i 1.500 kuna po toni, što je vrlo čest slučaj u Istri gdje gotovo nijedno komunalno poduzeće nema sortirnicu. U križevačkom komunalnom poduzeću razvili su i sustav upotrebe biomase za proizvodnju toplinske energije. Prikupljaju zeleni otpad od građana po točno određenom rasporedu, usitnjavaju ga na mjestu prikupljanja i zatim koriste kao izvor toplinske energije za vlastite potrebe. Na taj način rješavaju problem zelenog otpada i pokrivaju svoje potrebe za grijanjem.

Ono što nas je posebno fasciniralo financijska je vrijednost projekta uporabe biomase kao izvora toplinske energije (nabava skladišta biomase i kotla te mobilne drobilice za biomasu) koja iznosi 805.000 kuna. Usporedbe radi Herculanea je 2019. godine u dvije javne nabave platila 1,4 milijuna kuna privatnoj tvrtci za usitnjavanje zelenog otpada, a za te bi novce mogla izgraditi bioplinsko postrojenje i zeleni otpad zbrinuti na taj način! Sredstva uložena u projekt odvojenog sakupljanja otpada (nabava i izgradnja spremnika za odvojeno prikupljanje, poluautomatske hidraulične preše, poluautomatske horizontalne preše, kontejnera i ekoloških spremišta te izgradnje i opremanja objekta i linije za sortiranje) iznose 3.551.000 kuna. Oba projekta sufinancirana su od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 40% ukupnog iznosa. Uzmemo li u obzir da je prošle godine u Istarskoj županiji potrošeno 2.960.337 kuna za poticajne naknade (tj. kazne jer nismo postigli zadovoljavajuće postotke odvojeno prikupljenog otpada), možemo zaključiti da smo taj novac mogli puno pametnije uložiti, naprimjer u zajedničku sortirnicu ili bioplinsko postrojenje. Osim u sam sustav odvoza i zbrinjavanja otpada Komunalno poduzeće Križevci puno resursa ulaže u edukaciju i komunikaciju  jer smatraju da je to ključ svakog uspješnog gospodarenja otpadom.

Sonja Polonijo govorila je o problemu komunalnog nereda te kako ga sanirati i spriječiti. U svom je predavanju istaknula da je odgovornost za stvaranje komunalnog nereda (nepropisno odloženog otpada, brojnih divljih odlagališta i sl.) podjednako raspoređena među neodgovornim građanima, nedovoljno efikasnim komunalnim poduzećima te jedinicama lokalne samouprave koja uglavnom ne ulažu dovoljno napora u suzbijanje ovog problema. Građani često nisu dovoljno educirani, u nekim slučajevima mogućnosti odlaganja otpada nisu usklađene s njihovim potrebama, nerijetko smatraju da je cijena zbrinjavanja njihovog otpada prevelika što izaziva revolt i kao posljedicu toga nepropisno odlaganje otpada i stvaranje komunalnog nereda. S druge strane, veliki dio krivice leži i na komunalnim poduzećima koja nedovoljno educiraju i informiraju svoje korisnike, nemaju svu potrebnu infrastrukturu te nisu uspostavila racionalan, efikasan i održiv sustav, a nerijetko cijene svoje usluge ne formiraju na pravedan način. Jedinice lokalne samouprave uglavnom ne surađuju dovoljno s komunalnim poduzećima, ne pružaju im podršku u vidu dobro organizirane i učinkovite službe komunalnog redarstva te kontinuirane edukacije građana. U svjetlu sve većih poticajnih naknada koje će JLS-ovi morati plaćati zbog neispunjenja ciljeva odvojeno prikupljenog otpada, potreba za rješavanjem problema otpada vjerojatno će iz godine u godinu biti sve veća. Primjerice, u praksi jedinice lokalne uprave ili nemaju dovoljno komunalnih redara ili oni nisu dovoljno educirani i informirani o zakonskim regulativama u području otpada pa ne koriste mogućnosti koje im pruža Zakon o upravnom postupku ili Prekršajni zakon. Rješenje se nalazi u kvalitetnoj suradnji komunalnih poduzeća i jedinica lokalne uprave koje bi trebale uložiti sredstva u edukaciju i kapacitiranje komunalnih redara koji bi bili osposobljeni koristiti sve alate koje im zakonodavstvo pruža te s druge strane konstantna edukacija i komunikacija s građanima.

Konferencija je održana u okviru projekta “Zeleni telefon - zaštitom okoliša do zaštite zdravlja - prioritet OTPAD” koji je sufinanciran od strane Istarske županije u sklopu Plana za zdravlje IŽ.