Danima nakon katastrofalnog požara u Splitu 2017. godine, kada je vatra zahvatila i odlagalište otpada Karepovac, građani su udisali onečišćen zrak, no Nastavni zavod za javno zdravstvo u svojim priopćenjima nije spominjao negativan utjecaj koji na zdravlje imaju višestruko prekoračene štetne čestice u zraku. S jedne strane, u javnosti se tvrdilo da se količina štetnih čestica kretala u okviru dopuštenih vrijednosti, iako su u danima aktivnog požara bile registrirane četverostruke vrijednosti čestica PM10 i peterostruko povećane vrijednosti sumporovodika, da bi s druge strane, preporuke građanima glasile da ostanu u svojim domovima. Slična situacija ponovila se nakon požara na odlagalištu otpada Jakuševac, kada građani nisu dobivali adekvatne i pravovremene informacije – samo su neki od podataka navedeni u Izvješću Pučke pravobraniteljice pod nazivom „Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.“, predstavljenom u srijedu, 30. lipnja 2021. na stručnom skupu u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce o unaprjeđenju pravnih alata u zaštiti morskog okoliša. Stručni skup održan je u sklopu projekta Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS (link).
Statistike Europske agencije za okoliš bilježe čak 400 tisuća preuranjenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka godišnje, a nije zanemariv ni podatak prema kojem Svjetska zdravstvena organizacija povezuje onečišćenje zraka s preuranjenom smrti od srčanih i moždanih udara, plućnih bolesti i raka, smanjenjem funkcije pluća, respiratornim infekcijama i astmom. U Izvješću EEA o kvaliteti zraka u Europi iz 2020., RH je među šest država s premašenom gornjom graničnom vrijednosti sitnih lebdećih čestica. Istodobno, samo na širem splitskom području, postoji samo jedna državna mjerna postaja, i to na Visu. Sve te informacije navedene su u Izvješću Pučke pravobraniteljice, koje je na stručnom skupu u organizaciji Sunca, iznijela Maja Hasanbašić iz ureda Pravobraniteljice.
Ured pravobraniteljice u protekle tri godine zaprimio je i prve pritužbe okolišnih udruga zbog degradacije pomorskog dobra, a u sklopu okviru ispitnog postupka MZOE je potvrdilo kako je prilikom izvođenja građevinskih radova za zahvat za koji je prethodno izrađen Elaborat zaštite okoliša, ipak bilo degradirano morsko dno.
– Za čistoću i zaštitu Jadranskog mora važno je i rješavanje problema morskog otpada, posebno plastike. Prema podacima MGOR-a iz 2020., u RH se prati količina i sastav progutanog morskog otpada u morskim organizmima, krutog otpada naplavljenog na obali, površini i morskom dnu te količina, raspodjela i sastav mikroplastike na plažama i površini mora. U 2020. je izrađen Plan gospodarenja morskim otpadom, kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, no ipak nedostaju sveobuhvatni podatci i procjena stanja – navedeno je u Izvješću.
Na skupu o unaprjeđenju pravnih alata u zaštiti morskog okoliša, profesor sa splitskog Pravnog fakulteta i stručnjak za pravo mora Davorin Rudolf u svom izlaganju pod nazivom “Gospodarski pojas RH kao alat zaštite morskih ekosustava” govorio je o odredbama nekadašnjeg ZERP-a i njihovoj primjeni, ali i istaknuo kako bi u postupanju prema morskom okolišu i općenito zaštiti okoliša, polazišna točka trebala biti humanost.
Dušica Radojčić iz Udruge Zelena Istra u svom izlaganju osvrnula se na sudjelovanje javnosti u postupcima zaštite okoliša, a prof.dr.sc. Aleksandra Maganić s Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu govorila je o građanskim i upravnim putevima u zaštiti okoliša. Istaknula je kako je ključni problem izostanak sankcija u odnosu na zagađivače. Kao primjer je navela ideju o osnivanju fonda u koji bi bila uplaćena financijska sredstva prekršitelja, odnosno zagađivača, a koja bi u konačnici služila za sufinanciranje rada organizacija koje se bave zaštitom okoliša.
Voditeljica Odjela okolišnog prava Sunca, Ivana Krstulović Baković, predstavila je projekt SEAS te govorila o pravnim alatima koji građanima omogućavaju sudjelovanje u zaštiti okoliša, a Hajdi Biuk, suradnica-pravnica u Suncu, predstavila je neke primjere koje je splitska ekološka udruga zaprimila putem Zelenog telefona.
Projekt SEAS provodi se uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova, a projektni partneri su nam još WWF Adria, Udruga Zelena Istra, Urbanex d.o.o. i University of South-Eastern Norway (USN).
