U organizaciji Udruge Zelena Istre te udruge DOOR 9. lipnja se u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli održao regionalni okrugli stol „Lokalno planiranje za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama”. Na okruglom stolu okupili su se stručnjaci, znanstvenici, aktivisti, predstavnici Grada Zagreba, Grada Pule te tvrtki iz regije kako bi razmjenili iskustva na temu klimatskih mreža, lokalnog energetskog i klimatskog planiranja.

U prvom dijelu Wolfgang Pfefferkorn i Jakob Dietachmair (CIPRA International, Austrija) predstavili su Alpsku klimatsku mrežu. Ova mreža osnovana je s ciljem zaštite čak 13 000 biljnih vrsta te 30 000 životinjskih vrsta koje su ugrožene uslijed klimatskih promjena. Specifičnost života u Alpama, zajednički izazovi i problemi ujedinjuju države koje dijele taj prostor. Zanimljivost Alpske klimatske mreže je i u
njihovoj organizaciji koja uključuje i takozvane tematske zajednice pa se građani, jedinice lokalne samouprave, udruge i javne ustanove okupljaju oko pojedinih tema, primjerice - tematska zajednica za održiv promet, ili za proizvodnju hrane. Predstavili su i Klimatsku mrežu Jugoistočne Europe koja je u osnivanju, naglašavajući koliko je važna suradnja i razmjena dobrih praksi.

Miljenka Kuhar iz udruge DOOR predstavila je izvještaj o stanju lokalnog energetskog i klimatskog planiranja u Hrvatskoj koji je nastao u okviru UNIFY projekta financiranog sredstvima LIFE programa. Izvještajem je obuhvaćeno 26 SECAP-a (Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama) koji su u Hrvatskoj izrađeni u periodu 2019-2022, te je izrađena analiza različitih tipova mjera koji su SECAP-ima obuhvaćeni. Opći zaključak je da je dio SECAP-a u svojim uštedama emisija manje ambiciozan od nacionalnih ciljeva, a većina općina i gradova ne implementira planirane mjere jer na raspolaganju nemaju dovoljno sredstava potrebnih za implementaciju svih planiranih mjera. Strategije su pak rađene uglavnom europskim sredstvima.

U drugom dijelu održana je panel diskusija „Urbano planiranje i klimatske promjene – perspektive i izazovi” na kojoj smo mogli čuti zanimljive primjere dobre prakse. Primjerice, Dritan Gorica iz Urban Research instituta iz Albanije predstavio je projekt klimatske adaptacije na temelju rješenja zasnovanih na prirodi na primjeru Općine Elbasan. Naime, zbog nekontrolirane ilegalne sječe koja se godinama
dešavala u okolici jezera Funara – područje je postalo skroz ogoljeno te je došlo do problema s erozijom. U sklopu projekta na participativan način je bilo uključeno više od 50 mještana, 15 predstavnika JLS-ova, 20 studenata agronomskg fakulteta kao i lokalne tvrtke. Prikupljeni su podaci o biološkim i socijalnim vrijednostima područja, informirana je i uključena javnost, nova rješenja su uvrštena u postojeći prostorni plan, detektirane su tvrtke koje uzgajaju autohtone sadnice te je u konačnici posađeno 200 stabala autohtonih vrsti, a područje je revitalizirano.
Kao primjer dobre prakse predstavljen je i projekt kišnih vrtova u gradu Puli koje je osmislila i provela tvrtka Starum d.o.o. iz Pule. Ariana Modesto objasnila je kako su kišni vrtovi primjeri integralnog rješenja temeljenog na prirodnim rješenjima - upojnim vrtovima i krovovima, biljkama pročistačima, ali i novoj tehnologiji. Rade se podzemne retencije od različitih materijala, pametne spužve koje upijaju
zagađivalo, podzemni usmjerivači korijenja biljaka koji zadržavaju vodu a višak ispuštaju, razni materijali za uklanjanje masti, ulja i ostalog otpada. Kao odličan primjer naveden je Trg kralja Tomislava, kao i činjenica da su ovi sustavi višestruko jeftiniji od klasičnih, a postoji i važna socijalna komponenta jer, osim što su korisni, lijepo su uređeni i donose razne koristi koje nam zelenilo u gradu pruža.

Lorena Dropulić iz Grada Pule predstavila je primjer Plana održive mobilnosti koji je napravljen 2019. godine te će uskoro biti usvojen, a koji nudi konkretna rješenja koja bi pomogla ostvariti održiv promet u Puli. Amina Begić iz udruge CENER 21 iz BiH govorila je o važnosti SECAP-a u kontekstu održivog lokalnog razvoja zajednice.

Najžustriju raspravu izazvala je tema smjernica za razvoj solarne energije o kojoj je govorio Goran Grdenić sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Usporedili su se zakonski okviri u regiji i inozemstvu te se uvidjelo koliko je hrvatski sustav spor i neefikasan. Govorilo se o važnosti energetskih zadruga i zajednica te važnosti uključivanja građana u takve projekte.

Osim okruglog stola kroz tri dana sudionici su imali prilike sudjelovati na edukaciji o Odrastu (degrowth) koju je vodio dr.sc. Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, održati partnerske sastanke te upoznati grad Pulu kao i domaćine - Udrugu Zelena Istra i Društveni centar Rojc.

Projekt METAR do bolje klime financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.995,32 HRK. Nositelj projekta je DOOR, a u provedbi su mu se kao partneri pridružili Eko-Zadar, BED Brodsko ekološko društvo, Zelena akcija / FoE Croatia, Forum za slobodu odgoja, IPE - Institut za političku ekologiju, Terra Hub Croatia, Fakultet Elektrotehnike i Računarstva, Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Grad Zagreb te Udruga Zelena Istra