Planiranje prostora iz kojeg su isključeni građani i koje se događa isključivo za potrebe komercijalizacije nije društveno održivo. Podsjećamo na tri osnovna aspekta održivosti : okolišna, ekonomska i društvena. Razvoj se smatra neodrživim ako se jedan od ta tri elemenata isključi iz planiranja.
Budući da je Grad Pula u procesu donošenja Plana razvoja Grada Pule te Strateškog razvoja urbanog područja Grada Pule ovim putem apeliramo da se i prostorni planovi prilagode strateškim okvirima. Ukoliko želimo ići u smjeru vizije da "je Pula zelen grad po mjeri stanovnika, unaprjeđen principima održivog, otpornog i kružnog razvoja, koji svojim inovativnim okruženjem potiče razvoj zajednice" -neophodno je promjeniti i prostorne planove kojima bi se takva vizija realizirala.
Dugogodišnje iskustvo u pisanju primjedbi tijekom javnih rasprava o prostornim planovima u Puli nas je naučilo da gradska uprava javne rasprave organizira jedino zbog zakonske obaveze, a prijedloge i primjedbe građana nikada se ne asimiliraju u konačnu odluku o nekom prostornom planu. Isključeni iz odlučivanja o pitanjima koja utječu na kvalitetu njihovog života, građani u Puli vrlo često formiraju inicijative kako bi se obranili od gradske vlasti, koje ne djeluje u javnom, već često služi raznim privatnim interesima. I prijašnja, a i trenutna gradska vlast je ignorirala inicijative građana čak i kada je izjašnjavanje građana po nekom pitanju vrlo brojno i glasno, kao u slučaju Inicijative građana za referendum na Lungomareu u sklopu koje je 9 716 birača glasalo za promjenu namjene UPU-a cijelog područja Lungomara iz turističko-građevinske u sportsko-rekreacijsku namjenu. U prošlom razdoblju aktivna je bila i Inicijativa građana protiv pretjerane izgradnje iznad lučice Delfin u Puli, Inicijativa protiv lociranja gradskog pročistača na Lungomareu, Incijativa Volim Pulu za Muzil, Inicijative građana protiv koncesioniranja pulskih plaža Volim Pulu itd. Predlažemo da u svim budućim pitanjima, posebice ukoliko postoji ovako velik javni interes, Grad proaktivno pokrene široku javna raspravu u vidu dodatnih tribina, konferencija, pojačanog informiranja te proaktivnim pružanjem svih relevantnih informacija.
Posljedica trenutnih prostornih planova je i sve veća betonizacija i asfaltizacija kvartova u Puli. Pula se tijekom posljednjih godina pretvorila u gradilište. Naselja kao što su Gregovica, Monvidal postaju oaze asfalta i betona. Kvartovi nemaju niti jednu novu, uređenu zelenu površinu poput parka, drvoreda ili naprosto travnjaka. Oko zgrada nema zelenila. U naseljima u kojima su nekoć bile obiteljske kuće i manje zgrade niču stambene zgrade s apartmanima i trgovački centri čija su parkirališta proždrla većinu zelenih površina i urbanih vrtova. Ni Vidikovac ili recimo Štinjan nije pošteđen takvog trenda. Pula je sve više grad po mjeri investitora, a sve manje po mjeri građana Pule. Neinformirani i isključeni iz odlučivanja o razvoju svoga grada, Puljani se osjećaju nemoćno dok njihovi kvartovi naočigled prolaze kroz dramatične transformacije.
Osim toga, u Sažetku za javnost Generalnog urbanističkog plana grada Pule navedeno je da su ukupni smještajni kapaciteti raspoređeni unutar površina ugostiteljsko turističke namjene i površina mješovite stambeno-poslovne javne i društvene namjene povećani na 16 944 kreveta. Potrebne su nove stručne studije koje bi preispitale radikalno povećanje broja kreveta. Je li u trenutnoj situaciji takav razvoj opravdan? Je li u skladu sa strateškom dokumentima Grada Pule? Može li naša infrastruktura uopće izdržati toliko povećanje?
Tražimo da se utvrdi pravo stanje trenutnih kapaciteta u gradu,
- procijeni realni porast potražnje odnosno potreba za izgradnjom novih kapaciteta (jer je GUP-om
planirani potpuno proizvoljan)
- procijeni stvarni okolišni i socio-ekonomski učinak povećanja turističkih kapaciteta za veći broj
razvojnih scenarija.
Gradovi imaju značajna ovlaštenja nad politikama i propisima o korištenju zemljišta. Politike korištenja prostora trebaju biti održive te sadržavati prostorne planove koji promiču očuvanje otvorenog, zelenog prostora i jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebno je važno da gradovi imaju dobar plan rasta i razvoja, jer će današnje odluke značajno utjecati na sutrašnje emisije ugljika kao i na sposobnost da se prilagodimo već prisutnim promjenama klime i, što je najvažnije, oblikovati život budućih generacija.
Odnos između betonskih i asfaltiranih površina, s jedne, te zelenih površina, s druge strane, u direktnoj je vezi s otpornošću na glavne posljedice klimatskih promjena, a to su toplinski udari, velika količina padalina i suše. Što je veća izgrađenost, to je veća temperatura za vrijeme toplinskih udara i mogućnost stvaranja toplinskih otoka. Ujedno se na istim mjestima povećava i rizik od poplava kod povećane količine oborina zbog nepropusnog tla koje onemogućava upijanje oborinskih voda. Veća otpornost na klimatske promjene može se postići prije svega zaustavljanjem prekomjerne, nepotrebne i nepropisne izgradnje, a zatim identificiranjem gradskih područja koja su zbog velike izgrađenosti najosjetljivija. Nakon toga te je zone potrebno planirati na način da se spriječi daljnji gubitak zelenih površina te da se, koliko je moguće, već izgrađene/asfaltirane površine uklone i ozelene, da se planiraju novi gradski parkovi i sadnja stabala na svim primjerenim površinama i potiče izgradnja krovnih i vertikalnih vrtova.
Pritom je važno istaknuti da tlo ima nezamjenjivu ulogu u skladištenju ugljika te je nakon oceana najveći rezervoar ugljika na planetu. A zalihe organskog ugljika u tlu imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Dakle, kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i usporile klimatske promjene potrebno je ne samo zadržati već i povećati ulogu i kapacitet tla za skladištenja ugljika.
Pravo javnosti da sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja imaju direktan utjecaj na kvalitetu njihovog života je jedno od temeljnih prava u demokratskim društvima.
Stoga zahtijevamo:
- da javni uvid u konačni prijedlog GUP-a bude barem 30 dana
- da se organiziraju prezentacije GUP po mjesnim odborima jer je to jedini način da građani budu zaista informirani o planskim rješenjima koja ih se neposredno tiču
- da se osigura "sudjelovanje javnosti u odlučivanju" u pravom značenju tog pojma i to tako da se omogući predstavnicima organizirane javnosti da sudjeluju u postupku razmatranja pristiglih prijedloga i primjedbi na GUP i uvažavanjem komentara i primjedbi građana u javnom interesu.
U prilogu preuzmite cjelovte primjedbe Udruge Zelena Istra:
#prostornoplaniranje #sudjeovanjejavnosti #gup #pula
