Prekogranična zaštita klime: 9. studenog 2022. u Sarajevu su nagrađeni prvi klimatski prvaci Jugoistočne Europe u sklopu projekta Klimatski mostovi. Od 40 prijavljenih projekata na temu zaštite klime i održivosti, međunarodni stručni žiri odabrao je pet, dok su još dva projekta dobila posebna priznanja.

Zaštita klime u svakodnevnom životu, održiva poljoprivreda, edukacija mladih ili umrežavanje za zeleno poslovanje - projekt “Klimatski mostovi” predstavlja najbolje ideje o zaštiti klime i održivosti iz Jugoistočne Europe široj javnosti. Jedan od organizatora događaja, uz domaćine CENER 21 – Udruženje za energiju, okolinu i resurse iz Bosne i Hercegovine, Urban Research Institute iz Albanije i CIPRA International iz Austrije bila je i Udruga Zelena Istra iz Hrvatske.

Klimatske promjene ne staju na granicama, zato je nužna prekogranična razmjena ideja i iskustava, kaže voditeljica projekta Paula Duske iz CIPRA International Laba. “Bili smo pozitivno iznenađeni koliko je projekata već provedeno i koliko su različiti pristupi, akteri i mjere.” Osim promocije, umrežavanja i razmjene znanja, pobjednici će dobiti novčane nagrade za potporu daljnjim projektima. Pravo sudjelovanja imali su svi akteri koji su proveli projekt vezan uz klimu ili održivost u jednoj od sljedećih zemalja: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija i Albanija. Nagradu „Klimatski prvak” dobila su i dva projekta iz Hrvatske. Ukratko o dobitnicima nagrada:

Ušteda energije uz igrokaze i kvizove: Centar za razvoj i podršku (BiH) u okviru projekta Pametne škole 2 u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj organizirao je ulaganja u zelenije školske zgrade te kreativne obrazovne mjere poput predstave, kviza o energetskoj učinkovitost i veliko školsko natjecanje u uštedi energije.

Solarna energija po modelu grupnog ulaganja: grad Križevci je 2018. otvorio solarnu elektranu financiranu u potpunosti ulaganjima građana. Smještena na krovu poslovnog centra elektrana ima snagu od 30 kWh i uštedu od oko 11 tona ugljikovog dioksida godišnje. Generirana solarna energija koristi se za napajanje poslovnog centra, a višak se odvodi u mrežu.

Učenje o klimi: slovensko-mađarski projekt “Sustainaware” promiče klimatsku pismenost među mladima i nudi nastavne materijale o zaštiti klime za korištenje u neformalnom obrazovanju.

Spas za pješčane dine: projektni tim GO2 sanira pješčane dine u ušću rijeke Bune na albansko-crnogorskoj granici. Sadnja autohtonih vrsta biljaka uz deltu rijeke u Jadran u blizini albanske općine Velipoje namijenjena je zaštiti dina od daljnje erozije.

Insekti kao hrana za životinje i ljude: ovaj projekt s Kosova istražuje kako se kukci mogu uzgajati u velikim količinama kao izvor proteina. Prvenstveno je usmjeren na lokalnu poljoprivredu kako bi se decentraliziralo sudjelovanje na tržištu - na taj način projektni tim želi pokrenuti javni diskurs o budućnosti proizvodnje hrane.

Još su dvije organizacije dobile posebna priznanja: jedna kao dobar primjer eko-socijalnog poduzetništva, a druga kao primjer transnacionalne suradnje na Zapadnom Balkanu.

Inovativni proizvodi od tekstilnog otpada: Humana Nova je neprofitna, eko-socijalna tvrtka koja proizvodi visokokvalitetne, inovativne proizvode od recikliranog tekstilnog otpada i ekoloških materijala za domaće i inozemno tržište. Promiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih marginaliziranih društvenih skupina te svu svoju dobit ulaže u razvoj poslovanja, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj lokalne zajednice.

Umrežavanje i zagovaranje za zelenu ekonomiju: ovaj projekt provodi konzorcij ruralnih mreža na Zapadnom Balkanu kroz Balkansku mrežu za ruralni razvoj (BRDN). Projekt podupire razvojne ciljeve BRDN-a i jača mrežu u regiji. Promiče građansko sudjelovanje, umrežavanje i zeleno gospodarstvo pružajući politička rješenja utemeljena na dokazima. Mreža za ruralni razvoj Sjeverne Makedonije bila je vodeći partner, dok je Mreža za ruralni razvoj Crne Gore bila jedan od partnera na projektu.

Glasovi žirija

Najbolje projekte izabrali su članovi međunarodnog stručnog žirija:

Sabrija Čadro, docent na Poljoprovredno-prehrambenom fgakultetu Sveučilišta u Sarajevu:

“Svi možemo djelovati lokalno, za pozitivan globalni rezultat. Takvi projekti dobre prakse koji se provode u pojedinim zajednicama svojevrsni su svjetionici pozitivnih promjena. Sigurno bi ih trebalo biti više!”

Nikola Biliškov, viši znanstveni suradnik, Zavod za kemiju materijala, Institut Ruđer Bošković: „Bilo je zadovoljstvo sudjelovati u ovom procesu i upoznati se sa zanimljivim projektima.“

Valbona Gogu, voditeljica odjela u albanskom Ministarstvu turizma i okoliša: „Svakodnevno možemo učiti iz svakog pojedinog prijedloga projekta, iako on ne mora nužno biti proglašen pobjednikom. Vrijedno je spomenuti da dobar prijedlog ekološkog projekta može poslužiti kao temelj za stvaranje šireg koncepta koji bi se možda u budućnosti mogao dalje razvijati.”

Kora Rösler, specijalizirana savjetnica za program financiranja Europske klimatske inicijative: „Promjene također moraju doći odozdo prema gore. Sretni smo što vidimo kako ove naizgled male inicijative sanjaju velike snove i idu s razmišljanjem 'mi to možemo'. Trebamo više ovog entuzijazma i osjećamo se privilegiranima što imamo priliku odabrati samo neke od mnogih ambicioznih i izvrsnih projekata.”

Helen Lückge, savjetnica Alpskog odbora za klimu: „Iz mog iskustva s Alpskim odborom za klimu i naših trenutnih rasprava o tome kako izgraditi nova partnerstva za ambicioznu klimatsku akciju, bila sam željna dobiti bliži uvid u projekte i iskustva u regiji Balkana. I bilo je doista sjajno vidjeti širok raspon projekata koji su se natjecali za nagradu Klimatski prvak.”

Radionice za pilot regije

Uz proglašenje najboljih projekata, na događanju je održana i radionica za uspostavljanje Klimatske mreže Jugoistočne Europe (SEE's Climate Network), a svi sudionici događaja imali su priliku za umrežavanje, razmjenu znanja i iskustava tijekom održavanja Sajma primjera dobre prakse.

Događanju u Sarajevu prisustvovali su i predstavnici pilot općina koje također sudjeluju u projektu: Grad Pula iz Hrvatske, Općina Novo Sarajevo iz Bosne i Hercegovine i Općina Elbasan iz Albanije. U okviru drugog dana događaja Climate Champions 2022, za njih je održana radionica za predstavnike pilot regija na temu urbane mobilnosti. Radionici su uz predstavnika pilot regija sudjelovali i predstavnici nevladinog sektora, projektni partneri i predstavnici Evropske klimatske inicijative – EUKI.

Voditeljica radionice bila je Almira Kapetanović, pročelnica odsjeka za zaštitu zraka, ozonskog omotača, klimatske promjene i zaštitu od buke pri Federalnom ministarstvu okoliša i turizma FBiH.

Cilj radionice za pilot regije usvajanje je novih znanja za razvoj i unapređenje strateških dokumenata, te provođenje klimatskih politika na lokalnom nivou.

O projektu Klimatski mostovi/Climate Bridges

Projekt Klimatski mostovi jača transnacionalnu suradnju za zaštitu klime u Jugoistočnoj Europi, od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine do Albanije. Zajedno s drugim nevladinim organizacijama, CIPRA Lab u tu svrhu uspostavlja mrežnu platformu. Partneri na projektu su Urban Research Institute (URI) iz Albanije, Centar za energiju, okoliš i resurse (CENER 21) iz Bosne i Hercegovine i Udruga Zelena Istra iz Hrvatske. Projekt finnacira Europska klimatska inicijativa (EUKI) njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime. Početkom sljedeće godine u okviru projekta planira se studijsko putovanje u Austriju. Namijenjeno je promicanju razmjene iskustava između pilot općina (Pula, Hrvatska; Elbasan, Albanija i Novo Sarajevo, BiH), civilnog društva iz jugoistočne Europe i alpske regije – o temama kao što su transnacionalna klimatska politika i zaštita klime u kontekstu urbanog razvoja.