Od 25. do 28. travnja predstavnice Zelene Istre sudjelovale su na studijskom putovanju u Beču i okolici s ciljem upoznavanja s lokalnim, regionalnim i nacionalnim klimatskim politikama te primjerima dobre prakse iz područja ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Putovanju su se pridružili i predstavnici pilot regije - Grada Pule te organizacija civilnog društva – Udruga Zona iz Poreča. Osim delegacije iz Hrvatske, s nama su bili i predstavnici Albanije te Bosne i Hercegovine kao i organizatori putovanja iz udruge CIPRA International.
 

Međunarodna suradnja na zaštiti klime

Prvi susret održao se u austrijskom Saveznom ministarstvu za klimatsku akciju, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju gdje smo se upoznali s Alpskom konvencijom i Alpskim klimatskim odborom. Alpska konvencija međunarodni je teritorijalni ugovor nastao s ciljem zaštitite tog planinskog lanca i promicanje njegovog održivog razvoja. Ovaj dokument obuhvaća Europsku uniju i osam država potpisnica (Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Lihtenštajn, Monako, Slovenija i Švicarska). Konvencija datira još iz 1991. godine i sastoji se od osam provedbenih protokola – prostorno planiranje i održivi razvoj; planinska poljoprivreda; zaštita prirode i krajolika; planinske šume; turizam; zaštita tla; energija i promet. Od stupanja na snagu 1995. godine, Konvencija doprinosi jačanju prepoznavanja posebnih kvaliteta i specifičnih karakteristika Alpa, nadilazeći nacionalne granice i jačajući međunarodnu suradnju. Odredbe konvencije obvezujuće su za potpisnike i ona u praksi služi kao odličan instrument za sprečavanje štetnih projekata, ali i kao generator održivih projekata i praksi.
 

Participativni procesi u razvoju grada

U gradskoj upravi Beča susreli smo se s predstavnicama Bečkog klimatskog tima koje su nam predstavile svoj projekt u čijem je fokusu participacija građana. To je inicijativa u okviru koje građani predlažu svoje ideje za održive projekte koji doprinose stvaranju klimatski održivog grada - promicanje održive mobilnosti, obnovljivih izvora energije, stvaranje javnog prostora otpornog na promjenu klime ili podržavaju održivost u svakodnevnom životu podizanjem svijesti o smanjenju nastanka otpada i cirkularnoj ekonomiji. Pristigle projektne ideje ocjenjuje stručni žiri te odabire najbolje projekte koje zatim provodi nadležni gradski odjel uz financijska sredstva odjela Klimastkog tima.

Klimatski tim zaista se trudi omogućiti sudjelovanje svim građanima – uključujući i one do kojih je inače teško doći i koji obično ne sudjeluju u sličnim inicijativama (npr. imigranti sa slabim poznavanjem njemačkog jezika ili umirovljenici). To se postiže na način da je format predlaganja inicijalne projektne ideje krajnje pojednostavljen te se, osim putem internetske platforme može predati i fizički jer Klimatski tim redovno izlazi na teren, obilazi naselja i animira građane da im na licu mjesta predlože svoje ideje.  Ova je sesija pokazala kako se može ojačati sudjelovanje građana, ali i omogućiti sudionicima da uče iz svojih iskustava i pogrešaka.
 

Garage Grande – odličan primjer privremenog korištenja prostora

Nakon predstavljanja inicijative, grupa je otišla posjetiti jedan od projekata koji je već u provedbi – projekt Garage Grande. Primjer je to multifunkcionalnog održivog korištenja gradskih prostora, u ovom slučaju gradske garaže u privatnom vlasništvu koja se trenutno ne koristi. Grupa građana okupljena oko ove inicijative uspjela je stvoriti vrlo živ novi gradski prostor u kojem je svima omogućeno ostvariti svoje inicijative, pod uvjetom da su otvorene za sve građane i da se ne naplaćuju. Ispred garaže nalaze se povišene gredice u kojim građani mogu uzgojiti svoje povrće u urbanom vrtu koji se prostire i unutar garaže, na svih pet etaža. U prizemlju se nalazi info punkt, kutak za dijeljenje i posuđivanje knjiga te penjačka stijena, a na prvom je katu velika biciklopopravljaona u kojoj građani mogu popraviti svoje bicikle uz pomoć majstora, a postoji i mogućnost doniranja starih bicikala koji se popravljaju i doniraju onima kojima su potrebni. U prostoru garaže nalazi se i mali pčelinjak s nekoliko košnica, koje godišnje proizvedu nekoliko desetina kilograma meda, čije male teglice s logotipom projekta smo i mi dobili na poklon. Vlasnik jedne od košnica rekao nam je da je med proizveden u gradu kvalitetniji od meda iz okolice Beča jer je bioraznolikost unutar grada često veća nego na okolnom poljoprivrednom zemljištu, na kojem uglavnom prevladavaju monokulture. Tu su još i organizacija evenata za koturaljkaše, redovni treninzi joge, turniri u stolnom tenisu i stolnom nogometu i još mnoštvo sadržaja koje osmišljavaju građani i u kojem sudjeluju ljudi iz susjedstva, ali i iz ostalih dijelova Beča. Iz naše perspektive vrlo je zanimljivo i da je privatni vlasnik prostora ne samo dozvolio privremeno korištenje, već je i financijski podržao projekt na način da plaća račune za električnu energiju i vodu!
 

Klimatsko vijeće građana

Posljednju aktivnost prvog dana studijskog putovanja vodio je Werner Fischer, član Građanskog klimatskog vijeća koje je održano prošle godine i koje je rezultiralo s više od 90 preporuka za poboljšanje austrijske klimatske politike kako bi se postigli klimatski ciljevi. Klimatsko vijeće nastalo je kao posljedica uspješne građanske inicijative. Naime, autrijsko zakonodavstvo omogućuje da se Parlamentu nametne obaveza raspravljanja određenog zahtjeva građana koji dobije potporu od najmanje 100 000 potpisa glasača. Inicijativu za uspostavu Građanskog klimatskog vijeća podržalo je gotovo pola milijuna austrijskih glasača te je austrijski parlament podržao njegovo osnivanje i financiranje. U Vijeću je sudjelovalo 100 građana koji su predstavljali reprezentativan uzorak austrijskog društva (razmjeran udio muškaraca i žena, građana različitih dobnih skupina, stupnja obrazovanja, geografske raspodijeljenosti, porijekla...) koji su se tijekom šest mjeseci nalazili po jedan vikend mjesečno i u grupama, uz pomoć moderatora i stručnih inputa od strane klimatskih znanstvenika, donijeli više od 90 preporuka za poboljšanje klimatske politike koje su na kraju procesa predstavili parlamentu.

Gospodin Werner rekao nam je da je iskustvo sudjelovanja u ovom participativnom procesu na njega snažno utjecalo i potaknulo ga da u znatnoj mjeri promijeni svoj pogled, kako na problem klimatskih promjena, tako i na svoj položaj unutar austrijskog društva. Činjenica da je šest vikenda proveo i blisko surađivao s ljudima koji dolaze iz posve drugačijeg regionalnog i društvenog okruženja, ponukala ga je na preispitivanje svojih stavova i načina razmišljanja i pružila mu novi pogled na uobičajene demokratske procese donošenja odluka. Odluke u Vijeću su se, naime, donosile na način odlučivanja pristankom koje, za razliku od demokratskog principa u kojem pobjedi ideja s više glasova - koja potencijalno ostavlja veliki broj ljudi nezadovoljnim, ima za cilj da svi sudionici procesa budu u najvećoj mjeri zadovoljni donesenim odlukama. To se osigurava na način da zaista svi zajedno raspravljaju o svakoj odluci te, ukoliko njome nisu zadovoljni, podnesu prigovor koji onemogućuje da se odluka u tom obliku donese te se ona ili mora modificirati na način da njome svi budu zadovoljni ili se ne prihvaća.   

Neke od preporuka koje je Vijeće donijelo su sljedeće: ukidanje potpora za fosilna goriva, zabrana daljnjeg brtvljenja (betoniranja) tla, veći porezi na vozila koja ugrožavaju klimu, unapređenje sustava javnog prijevoza, smanjivanje maksimalne brzine vožnje na svim tipovima cesta, obaveza omogućavanja popravka proizvoda, zabrana uništavanja neiskorištenih novih proizvoda... Preporuke su predane parlamentu, ali do sada nijedna od njih još nije prihvaćena. To nije obeshrabrilo sudionike Vijeća, čak naprotiv – više od polovice njih odlučili su i i dalje ostati aktivni, osnovali su udrugu Građansko klimatsko vijeće Austrije i nastavljaju zajednički rad na zaštiti klime.
 

Grad na jezeru – primjer održivog i pravednog prostornog planiranja

Tijekom posjeta novoj gradskoj četvrti Seestadt vidjeli smo kako se u Beču provodi ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama u prostornom planiranju i razvoju grada. Uz vodstvo stručne vodičkinje grupa je obišla Seestadt, gradsku četvrt u kojoj se razvoj planira i usklađuje s nadolazećom promjenom klime, ali i socijalno osjetljivom politikom razvoja prostora. Prema riječima naše vodičkinje cilj im je da naselje ne bude niti geto marginaliziranih društvenih skupina, niti izolirano naselje za bogate. Da bi to postigli, udio socijalnih stanova (čiji je vlasnik grad ili država i koji se iznajmljuju po povlaštenim i kontroliranim stanarinama) čini više od 70% svih stanova u naselju, što je osjetno više nego u ostatku Beča, koji sam po sebi ima najvišu stopu društvenih stanova u Europi. Takvi stanovi često se nalaze u istim zgradama u kojima su privatni stanovi ili stanovi s komercijalnom cijenom najma što sprečava socijalnu segregaciju. Također, cilj im je da izbjegnu stvaranje još jedne spavaonice pa žele u kvart privući što veći broj poslodavaca s ciljem da u sljedećih deset godina imaju gotovo jednak broj građana koji u naselju žive i onih koji u njemu rade, a naselje ima i mnoštvo drugih sadržaja poput vrtića, osnovnih i srednjih škola, sportskih dvorana i igrališta, kina i koncertnih prostora.

U skladu s praksom ublažavanja i prilagodbe klimastkim promjenama, Seestadt je projektiran na način da pogoduje pješacima i biciklistima, a ne automobilima – široki pločnici i biciklističke staze nasuprot relativno uskim prometnicama i malom broju parkirnih mjesta, što stanovnike i posjetitelje potiče na korištenje održivijih načina mobilnosti: hodanje, biciklizam i korištenje javnog gradskog prijevoza (stanica podzemne željeznice izgrađena je prije nego što su u naselju izgrađene prve zgrade!). Planiranjem i sadnjom zelene infrastrukture nastoji se spriječiti nastajanje toplinskih otoka. Posebna se pažnja posvećuje mladim stablima za koje se koristi sistem zalijevanja pomoću vreća koje povremeno pune i građani. Potiče se i izrada zelenih krovova i zelenih zidova, u središtu naselja nalazi se umjetno jezero koje služi kao središnja točka za rekreaciju i okupljanje, dok se na rubovima naselja, ali u neposrednoj blizini zgrada, nalazi nekoliko urbanih vrtova. Još jedna zanimljivost koja dodatno potvrđuje plansko razmišljanje o svakom aspektu grada jest činjenica da su sve ulice, aleje i trgovi u naselju nazvani po ženama, da bi se barem donekle ispravila neravnoteža koja postoji u ostalom dijelu Beča, a vjerojatno i u većini eurospkih i svjetskih gradova, u kojem je čak 93% svih ulica nazvano po muškarcima.
 

Klimatski projekti u Badenu

Upoznali smo se i s dobrim praksama manjeg grada u okolici Beča – Badena. Voditelj gradskog Odjela za energetiku Gerfried Koch predstavio nam je dobre prakse koje njegov odjel provodi u području održive gradske mobilnosti, energetike i zgradarstva. Tijekom vođene šetnje Badenom vidjeli smo učinkovite načine za unapređenje održivog prijevoza: željeznički kolodvor vrlo je dobro povezan s gradskim autobusnim prijevozom, pogotovo nakon najnovije mjere kojom su sve autobusne linije preusmjerena prema kolodvoru. Ispred kolodvora nalaze se i parkirališta, male garaže i spremišta za bicikle kako bi građani, koji u Baden dolaze na posao ili u školu ili odlaze raditi u 40 kilometara udaljen Beč, što bezbolnije mogli s bicikle preći u vlak i obratno. Vidjeli smo i energetski učinkovite, odnosno pasivne javne građevine, fotonaponske panele na javnim i privatnim zgradama, uklanjanje asfaltiranih površina i sadnja stabala na detektirane toplinske otoke. Na predavanju u gradskoj upravi upoznali su nas s projektima koje provode i koji su fokusirani na gradske mjere energetske učinkovitosti zgrada. Teme su bile i političke i zakonodavne prepreke postizanju boljih energetskih standarda stanovanja, a tijekom rasprave i usporedbe sa sudionicima  situaciji analizirane su dobre prakse i mogućnosti koje mogu.
 

Climate Star – nagrade najboljim projektima zaštite klime

Climate Star je nagrada koju jednom godišnje dodjeljuje Klimatski savez, udruženje čiji su članovi gotovo 2000 jedinica lokalne samouprave iz 25 europskih zemalja (od hrvatskih gradova to su Daruvar i Križevci) za najbolje projekte iz područja ublažavanja i prilagodbe klimastkim promjenama. Ovogodišnja deseta svečana dodjela nagrada održala se 27. travnja u dvorcu Graffeneg u Donjoj Austriji. Podijeljeno je 16 nagrada u četiri kategorije, a neki od nagrađenih projekata su osnivanje energetske zadruge u Braunschweigu u Njemačkoj, alat za procjenu utjecaja lokalnih projekata na klimu iz Kremsa u Austriji, izgradnja centra cirkularne ekonomije iz Sanema u Luksenburgu i brojni drugi.  

Sudionici studijskog putovanja upoznali su se i inspirirali zaista brojnim primjerima kako naše lokalne sredine, ali i nacionalne i lokalne politike učiniti klimastki i socijalno prihvatljivijim s posebnim naglaskom na važnost uključivanja građana u pitanje koje je za sve nas od prvorazrednog značaja – zaštita klime, odnosno života na našem planetu kakvog poznajemo.
 

O projektu Klimatski mostovi/Climate Bridges

Projekt Klimatski mostovi jača transnacionalnu suradnju za zaštitu klime u Jugoistočnoj Europi, od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine do Albanije. Zajedno s drugim nevladinim organizacijama, CIPRA Lab u tu svrhu uspostavlja mrežnu platformu. Partneri na projektu su Urban Research Institute (URI) iz Albanije, Centar za energiju, okoliš i resurse (CENER 21) iz Bosne i Hercegovine i Udruga Zelena Istra iz Hrvatske. Projekt finnacira Europska klimatska inicijativa (EUKI) njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime. Početkom sljedeće godine u okviru projekta planira se studijsko putovanje u Austriju. Namijenjeno je promicanju razmjene iskustava između pilot općina (Pula, Hrvatska; Elbasan, Albanija i Novo Sarajevo, BiH), civilnog društva iz jugoistočne Europe i alpske regije – o temama kao što su transnacionalna klimatska politika i zaštita klime u kontekstu urbanog razvoja.