„Devastacija jadranske obale razbijanjem stijena i nasipavanjem poprima zabrinjavajuće razmjere – krajnje je vrijeme za zaustavljanje takvih trendova”
Uvalu Kuje u Ližnjanu krasi iznimna ljepota očuvanog priobalja. No, ne zadugo jer se prostornim planom Općine Ližnjan u njoj planiraju veliki i razarajući zahvati. Najmanje što se može učiniti je da se prilikom njihovog planiranja istinito procijeni kumulativni učinak na krajobraz i prirodne vrijednosti, te potom ulože maksimalni napori za iznalaženje rješenja s najmanjim negativnim utjecajem i učinkovitim mjerama zaštite prirode i okoliša.
To, međutim, nije učinjeno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat "uređenja" obalnog pojasa uređenjem 15 sunčališta (u duljini od 900 metara), izvođenjem prilaza sunčalištima, ulaza u more i izvedba nove šetnice (u duljini od 900 metara) pikamiranjem i nasipavanjem 5.500 m3 kamenih oblutaka te po potrebi postavljanjem kamenih škrilja. Postupak je pokrenula Općina Ližnjan kao nositelj zahvata, premda je, prema njihovim riječima postupak u potpunosti financirala tvrtka Marina Ibacom, koje je upravo izgradila veliki hotel u zaleđu planiranog zahvata.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo je 8. ožujka 2023. godine Rješenje da za takav veliki zahvat na gotovo 1 kilometar prirodne obale uvale Kuje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, a kao jedinu mjeru zaštite okoliša navelo "da je za nasipavanje potrebno koristiti isključivo prirodni kameni materijal bez primjesa zemlje i mulja".
Smatrajući da zahvat nije usklađen s važećom prostorno-planskom dokumentacijom; da nije ponuđeno razumno i za okoliš prihvatljivije alternativno rješenje masivnom pikamiranju stijena i nasipavanju mora i obale ; da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno; da nisu obrađeni kumulativni utjecaji svih zahvata planiranih u neposrednom okruženju, da nije procijenjena jačina vjetrova i valova i u skladu s time utvrđena potreba za podmorskim nasipom/pragom koji bi zadržavao nasuti materijal i uzrokovao lom vala; da nisu procijenjene karakteristike materijala za nasipanje odnosno raspon granulacije u skladu s energijom vlova kojima je plaža izložena,, 21. travnja 2023. pokrenuli smo upravni spor protiv Rješenja Ministarstva.
Rješenja Ministarstva ne predviđa niti jednu mjeru izvedbe nasipavanja koja bi osigurala racionalnost u smislu minimizacije trajnog odnošenja nasipanog materijala u dubinu i degradacije pridnene biocenoze, izbjegavajući potrebu za novim nasipavanjem materijala koje je more odnijelo svake godine. Brojna stručna literatura sadrži precizni opis negativnih utjecaja nasipavanja, međutim ni u Elaboratu zaštite okoliša, koji je prethodio izdavanju Rješenja, kao ni u samom Rješenju ne spominje se niti jedan od poznatih negativnih utjecaja nasipavanja obale.
Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije je tijekom postupka dalo Mišljenje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš” u navodi: “Bez obzira na provedbu mjera zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih propisa i standarda kao i posebnih uvjeta koje izdaju tijela s javnim ovlastima u postupku ishođenja akata o građenju, mišljenja smo da je potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš....Shodno svemu gore navedenome, a s obzirom na to da će provedbom zahvata doći do nepovratne promjene staništa na 12 prirodnih uvala, te da će se povećati antropogeni utjecaj (više kupača, razne dodatne aktivnosti u vodi, porast pomorskog prometa, porast sidrenja,...) na tom dijelu obale i mora, što će za posljedicu sigurno imati povećanje negativnog pritiska na staništa i vrste, ovo Upravno tijelo smatra da za predmetni zahvat „Uređenje obale, izgradnja šetnice i sunčališta na području Općine Ližnjan“, nije moguće isključiti negativan utjecaj na sastavnice okoliša, te da je za isti potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.....Također, studija bi zahvat prikazala uz analizu i razmatranje mogućih varijantnih rješenja kao i analizu i sagledavanje kumulativnih utjecaja zahvata sa ostalim zahvatima u bližem okruženju.” Ministarstvo je mišljenje UO za održivi razvoj odbacilo.
Procjena kumulativnog utjecaja svih planiranih zahvata u Uvali Kuje je nužna jer su oni brojni i značajni. Planirane su tri luke - luka javnog prometa lokalnog značaja Kuje s 200 vezova, ribarska luka s 30 vezova, uka nautičkog turizma s 350 vezova. Odmah nakon područja za koje smo pokrenuli upravni spor, planira se u nastavku dodatno uređenje obale odnosno kupališta "gradnjom potpornih zidova obale, obalnih zidova i sunčališta, postavljanje naprava za rekreaciju, zabavu i privez plovila unutar pripadajućeg građevinskog područja (broj vezova najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica,) i drugi slični radovi. Prema Prostornom planu Općine Ližnjan, ukupan planirani kapacitet turističke izgradnje u neposrednom doticaju s planiranim zahvatom je čak 1.700 postelja. Važno je naglasiti da u Uvali Kuje već postoji jedna velika nasuta plaža u centralnom dijelu.
Devastacija jadranske obale razbijanjem stijena i nasipavanjem poprimlila je zabrinjavajuće razmjere. Proteklih 5 godina je putem Zelenih telefona udruga za zašttitu okoliša zaprimljeno više od 350 prijava o devastaciji obale.
Jedan od razloga za nasipavanje obale je prosječna vtlo mala duljina plaža u Hrvatskoj, među najmanjima u svijetu (Carević, 2020). Da bi zadovoljile potrebe pretjeranog i neodrživog rasta broja turista, priobalne općine i gradovi odlučuju se na stvaranje sve većeg broja novih plaža ili na proširenje kapaciteta postojećih. Pri tome se u većini slučajeva ne provode nikakve procjene utjecaja niti primjenjuju mjere zaštite okolišta, što dovodi do uništavnja staništa i vrsta, smanjenja bioraznlikosti Jadrana te do nepovratnog uništavnja krajobraznih vrrijednosti priordne obale.
Kako bismo pokušali zaustaviti takve trendove i ukazati na njihov veliki negativni utjecaj, pokrenuli smo ovaj upravni spor .
#seas #stopnasipavanju #pomorskodobro
