U nastavku prenosimo mišljenje biologinje koja nam je opisala nekoliko slučajeva nasipavanja i gradnje na pomorskom dobru na području istočne obale Istre. Hvala joj na stručnom mišljenju i zanimljivom osvrtu vezanom uz utjecaj nasipavanja na morske organizme!
🏖 Radi se o 2 plaže unutar autokampa Sv.Marina blizu Labina. Autokampom upravlja Valamar,a nalazi se unutar općine Raša. Jedna plaža se zove ispod crkvice. Crkvica je inače posvećena Sv. Marini po kojoj je kamp i okolno naselje dobilo ime. Nekad je dominirala vizurom rta. Na fotografijama vidi se početak na kojem se suhi travnjak iznad plaže nasuo valutcima i postavljeni su suncobrani kako bi se dobio dodatni prostor za ležaljke. Naknadno se  izgradio bazen s okolnim prostorom za ležaljke. Iako se sama izgradnja nije desila na samoj plaži, već je zahvatila primorski suhi travnjak, ipak je neposredno uz more.
🏖 No, drugi slučaj unutar istog kampa je zaista uništavanje stijena, odnosno čvrstog supralitorala (zone prskanja mora). Naime kako je u kampu u međuvremeno montirano mnogo mobilnih kućica da bi se dobio dodatni prostor za ležaljke mehanizacijom su razbijene i iznivelirane stijene uz more koje su potom izbetonirane i nasute šljunkom. Iz slika iz  2019. se vidi kako su te stijene poviše prirodne plaže s valuticama nekad izgledale, a onda su lani probijene i nasipane 2 terase koje se vide na ostalim slikama. Navedeno možda ni ne izgleda estetski loše, za formiranje terasa koristili su kamen s područja tako da se uklapa u ambijent. No, s biološkog stanovišta predstavlja uništavanje i degradaciju staništa jer oni organizmi koji nastanjuju čvrsti supralitoral ne mogu živjeti u pomičnom (šljunak). Istina je da su malobrojni zbog teških životnih uvjeta, ali su specifični za to područje. I drugo, tip obale ovisi o hidrološkim uvjetima koji vladaju u dotičnom području. Kada bi prirodno odgovaralo na tom bi području bile valutice ili pijesak, a ne stijene. Iz tog razloga valovi tijekom zime odnose šljunak, pa se takve umjetne plaže moraju stalno održavati i nadosipavati i zato nisu ni ekonomične ni održive. Uz to taj šljunak kad se ispere u područja pod vodom, prekriva životne zajednice čvrstog dna pa uzrokuje štetu i u dubljim područjima jer organizmima čvrstog dna (spužve, žarnjaci, alge itd.) ne odgovara pomični supstrat (valutice, šljunak, pijesak).  Tako nastaje domino efekt .
🏖 Osim Sv.Marine takve terase na stijenama uz samo more su u velikom broju iznivelirane u Rapcu kod Labina, no nemam trenutno njihove fotografije.
🏖 A nasipavanje plaže i prvih nekoliko metara pod vodom industrijskim šljunkom provodi se u plaži kampa Tunarica blizu Koromačna. Kampom inače upravlja opet Valamar, no za nasipavanje plaže je mjerodavna općina Raša. A nasuta je je Prva plaža u Sv. Marini koja nije unutar kampa. Prirodno je na njoj bilo malo veće kamenje, sada je manje. A lokalni kupači su primjetili da je sada u moru počela rasti trava, koje je prije nije bilo, što bi ukazivali i na promjenu životnih zajednica do koje je dovelo nasipavanje. Ovaj zadnji primjer nisam osobno uočila jer rijetko posjećujem Prvu plažu, no žalili su se neki njezini redoviti kupači.
❤ Želim vam uspješan projekt i svu potporu jer su u zadnjih godina intervencije na samim plažama zaista česte. No, turistička ponuda zaista ne bi trebala imati primat u ovom slučaju jer su biološke štete višestruko veće.

#seas #zelenitelefon #stopnasipavanju @Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce @WWF Adria